U Republici Srpskoj do sada su potvrđena četiri slučaja afričke kuge kod divljih svinja, jedan u Šamcu i tri slučaja u lovištima u Gradišci, rekao je Vladimir Bulatović iz resora za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
"Naše analize ukazuju na to da je, kao posljedica poplava u maju, potencijalno moglo doći do migracije populacije divljih svinja i da je na taj način virus unesen", rekao je Bulatović novinarima u Bijeljini, gdje je Lovački savez Republike Srpske održao prvo savjetovanje o mjerama za sprečavanje širenja afričke kuge u popuaciji divljih svinja.
On je naveo da se afrička kuga svinja pojavila u Republici Srpskoj prvi put, a u Evropi se pojavljuje u posljednjoj deceniji.
"Mjesec dana imamo pojavu afričke kuge svinja i savjetovanje je prilika da ukažemo na značaj i zadatke lovaca na brizi o populaciji divljih svinja u svojim lovištima, gdje od 2019. godine sprovodimo pasivni i aktivni nadzor i imamo dobru saradnju sa Lovačkim savezom", istakao je Bulatović.
Prema njegovim riječima, to znači da je svaka odstrijeljena divlja svinja bila dostavljena na analizu u Veterinarski institut "Dr Vaso Butozan" i do juna ove godine nije bilo potvrde bolesti u Republici Srpskoj i BiH.
"Od pojave bolesti moramo podizati svijest vlasnika životinja i korisnika lovišta od kojih se zahtijeva da se ponašaju odgovorno, dostavljaju uzorke svake odstrijeljene divlje svinje, a ako primijete uginulu dvilju svinju da najkasnije u roku dva sata obavijeste nadležnog veterinarskog ili šumarskog inspektora koji će po proceduri organizovati dostavljanje uzoraka na analizu", naveo je Bulatović.
I Darko Despotović iz Veterinarskog instituta kaže da je afrička kuga svinja u Republiku Srpsku najvjerovatnije došla sa divljim svinjama i ističe da je u sprečavanju njegog širenja akcenat na biosigurnosnim mjerama i odgovornom ponašanju svih.
"Veliki je priliv uzoraka i laboratorija za dijagnostiku radi u dvije smjene, u roku od 24 časa od uzorkovanja stiže nalaz, što je imperisivan rezultat. Dajemo sve od sebe da se svinjarstvo u Republici Srpskoj spasi", rekao je Despotović.
Generalni sekretar Lovačkog saveza Republike Srpske Živojin Lazić rekao je novinarima da su na savjetovanju bili predstavnici svih 10 lovačkih udruženja regije Semberija i Majevica koja ima 2.800 lovaca, kao i udruženja "Fazan" iz Brčkog.
"Od 2019. godine radimo monitoring u lovištima na afričku kugu svinja, radili smo monitoring kod lisice i napravili smo pomak da bjesnila više nema, nadam se da ćemo i u ovom poslu biti uspješni jer su posljedice i šteta velike za lovni turizam", rekao je Lazić.
On je istakao da lovci imaju kompletnu opremu i pratiće mjere na terenu da se spriječi dalje širenje afričke kuge, a pozvao je i šumare, ribolovce i sve ljubitelje prirode da im se pridruže kako bi se stalo u kraj ovoj pošasti.
Lazić je naveo da u Semberiji i Majevici divlja svinja nema svoje stanište, nego su to životinje u prolazu koje dolaze iz susjedne Srbije i Hrvatske, a u potrazi za hranom u toku noći mogu da pređu i do 100 kilometara.
Prema njegovim riječima, u bijeljinskoj regiji naročito se obraća pažnja na dio lovišta u planinskom dijelu i području prema Brčkom, gdje divlje svinje imaju staništa.
Lovački savez Republike Srpske je prvo savjetovanje o mjerama za sprečavanje širenja afrie kuge u popuaciji divljih svinja održao u Bijeljini, a uslijdiće savjetovanja i u drugim regijama u Srpskoj.
(Srna)
