Nekoliko nevladinih organizacija i udruženja građana iz Republike Srpske podnijelo je Inicijativu za uspostavljanje registra donora matičnih ćelija.
Podstaknuti slučajevima Banjalučanki Danijele i Katarine Trivić koje čekaju transplataciju koštane srži srodnih donora Ministarstvu zdravlja RS podnesena je inicijativa da se u Republici Srpskoj, a po mogućnosti i u cijeloj Bosni i Hercegovini, uspostavi registar donora ili da se razmotre druge mogućnosti koje bi osigurale da osobe oboljele od malignih krvnih bolesti dobiju odgovarajući tretman i liječenje.
Kako je saopšteno iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, inicijativu za uspostavljanje registra donora matičnih podnijeli su Kuća ljudskih prava Banja Luka (Helsinški parlament građana Banja Luka, UG „Zdravo da ste“, Banjalučki centar za ljudska prava, Centar za životnu sredinu, Transparency International BiH) , Fondacija Udružene žene, UG „M'UDAR“ i Organizacija amputiraca UDAS Republike Srpske.
"Pravo na život je jedno od osnovnih ljudskih prava. Nerijetko to pravo zavisi od dobre volje i želje drugih ljudi da doniraju svoje matične ćelije ili organe kako bi spasili život druge osobe, ali i od zdravstvenog sistema koji bi trebalo to da omogući. Inicijativu smo podnijeli uvidjevši da u Republici Srpskoj ne postoji registar donora matičnih ćelija, a podstaknuti slučajevima naših sugrađanki Danijele i Katarine koje čekaju transplantaciju koštane srži srodnih donora", stoji u saopštenju.
Navode da su u razgovoru sa Institutom za transfuziju krvi Srbije razumjeli da su oni spremni pomoći i aktivno učestvovati u uspostavljanju registra donora matičnih ćelija u Republici Srpskoj.
"Ova saradnja treba da bude uspostavljena na nivou resornih minsitarstva, a mogla bi početi upućivanjem Pisma namjere od strane Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske", smatraju ove organizacije.
Ističu da u Registru davalaca matičnih ćelija hematopeze Srbije trenutno ima više od 18.000 potencijalnih donora. Registar dobrovoljnih davalaca krvotvornih matičnih stanica Hrvatske, koji je sa operativnim radom počeo 2009. godine zahvaljujući naporima "Zaklade Ana Rukavina", ima više od 62.000 potencijalnih donora, dok u Srpskoj nemamo nijednog.
"Vjerujemo da bi se to moralo promijeniti i da se ljudima koji žele donirati matične ćelije kako bi tako spasili životi nečijem djetetu, bratu, sestri, majci, ocu, treba pružiti ta mogućnost. Iskreno se nadamo da će nadležni razmotriti našu inicijativu i iznaći modalitete za uspostavu registra. Spašavanje života oboljelih mora biti prioritet", naveli su iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.
(Mondo)