Nova, dosad nepoznata vrsta pauka pronađena u pećinskom kompleksu Mokra Megara dobiće naučno ime po planini Ozren, čime se ovo područje trajno upisuje u svjetsku naučnu baštinu.
Nakon Maglajskog golemaša, koji takođe obitava na ovom lokalitetu, spektakularno otkriće još jedne endemske vrste na Ozrenu dodatno potvrđuje izuzetnu prirodnu vrijednost ovog područja.
Ovo je samo jedan od brojnih značajnih rezultata istraživanja biološke raznolikosti sprovedenih u proteklih godinu dana, a koji će biti predstavljeni na VI. Konferenciji Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini.
Pored Ozrenskog pauka, na Konferenciji, koja će se održati 8. i 9. novembra 2024. godine u Doboju, biće prezentovani i drugi značajni pronalasci istraživanja šišmiša, ptica, vodozemaca, gmizavaca, insekata kao i biljaka, gljiva, mahovina i algi.
Provedena istraživanja biološke raznolikosti Ozrena govore u prilog zaštiti ove planine, koja je prema Prostornom planu Republike Srpske predviđena za status nacionalnog parka.
S druge strane entitetske linije, u Federaciji BiH, pećinski kompleks Mokra Megara je već ušao u proceduru proglašenja zaštićenog područja. Vrh Gostilj trenutno je jedini zaštićeni dio planine Ozren, proglašen 2021. godine kao zaštićeno stanište trave ive. Tradicionalno branje ove ljekovite biljke na Ozrenu, koje se održava svakog septembra, 2018. godine uvršteno je na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa, čime je dobilo međunarodno priznanje za svoj kulturni i ekološki značaj.
"Unatoč bogatstvu prirodnih i kulturnih vrijednosti, Ozren se suočava s ozbiljnim izazovima zbog planiranih geoloških istraživanja usmjerenih na eksploataciju nikla i kobalta. Lokalno stanovništvo strahuje da bi rudarske aktivnosti mogle nepovratno narušiti životnu sredinu, uključujući kvalitetu voda kojima ova planina obiluje. Stoga su na Konferencije planirana i dva panela koji će pružiti dublji uvid u naučne i građanske perspektive upravljanja prirodnim resursima, kako na Ozrenu tako i regiji", saopštili su iz Udruženja građana Fojničani.
Dodaju da će stručni panel uključiti ugledne naučnike, poput prof. dr Ljiljane Tomović s Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr Ivana Dragičevića, s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i prof. dr Dalibora Balliana sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
"Na konferenciji će govoriti i građani, predstavnici organizacija civilnog društva, koji trpe sve veće pritiske zbog djelovanja kompanija uključenih u istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina. Svjedočenja o otkazima, medijskom linču, lažnim optužbama, pokušajima podmićivanja kao i posljednja policijska saslušanja članova udruženja s Ozrena ukazuju na rastuću represiju i ozbiljna kršenja osnovnih građanskih prava. Dodatni pritisak dolazi i iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Kristijana Šmita koji je u izvještaju Savjetu bezbjednosti UN-a naglasio da bi odluke Ustavnog suda o državnoj imovini mogle negativno utjecati na strane investicije, čime je jasno stavio ekonomske interese rudarskih kompanija ispred prava građana", navedeno je u saopštenju.
Zaključuju da sve ovo ukazuje da se priroda i društvo, kako u oba entiteta u BiH, tako i u širem regionu, suočavaju s vjerojatno najvećim izazovom od rata do danas.
"Upravo zato, konferencija koju organizuju Udruženje građana Fojničani i Mreža za zaštitu prirode u BiH dobiva poseban značaj", poručili su.
(MONDO)
