Hrišćani širom svijeta danas će obilježiti Vaskrs po Julijanskom kalendaru, praznik, koji simbolizuje pobjedu života nad smrću.
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobjeda vjere i života nad smrću.
Na Vaskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Hristos, po crkvenom učenju, uskrsnućem pobijedio smrt i otvorio rajska vrata.
Po crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su
čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus vaskrsao.
Na Vaskrs je, po vjerovanju, prvo Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima.
Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je Hristos uskrsnuo, pa je morao lično da se uvjeri. Otuda u narodu uzrečica: "Nevjerni Toma".
Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa: "Hristos vaskrese" i "Vaistinu vaskrese". Cijela nedjelja praznika zove se Svjetla nedjelja, a tada se pjevaju radosne crkvene pjesme.
Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je da se Vaskrs svuda praznuje istog dana, posto se ispune tri uslova: poslije proljećne ravnodnevice, prve nedjelje poslije jevrejske Pashe i poslije prvog punog mjeseca.
Vaskrs je pokretan praznik. Uvijek se vezuje samo za nedjelju i može "pasti" u razmaku od 35 dana - od 4. aprila do 8. maja po starom, Julijanskom kalendaru, odnosno od 22. marta do 25. aprila po novom, gregorijanskom računanju vremena.