Međunarodni dan bijelih traka obilježen u Banjaluci, Sarajevu, Prijedoru i ostalim gradovima u BiH. Bijela traka i na spomeniku doktoru Mladenu Stojanoviću u Prijedoru
Međunarodni dan bijelih traka danas je obilježen u Prijedoru, gdje su građani, sa bijelim trakama na rukama, nakon šetnje glavnom gradskom ulicom na trgu u centru grada, ostavili 102 bijele ruže sa imenima djece ubijene u ovom gradu 1992. godine. "Nosimo bijele trake danas, kako sutra u ovom gradu niko ne bi morao da nosi. Naša poruka je jednostavna, budimo ljudi. Tu poruku šaljemo gradskim vlastima ovdje u Prijedoru. Oni koju sjede u prijedorskoj skupštini na velikom su ispitu ljudskosti. Pred njima stoje roditelji ubijene djece i zahtijevaju da se izgradi spomenik u centru grada za ubijenu djecu. Ne spomenik mržnje nego spomenik sjećanja i spomenik opomene da više nikad u ovom gradu niko ne ubija bespomoćnu djecu i nedužne ljude", rekli su iz Inicijative "Jer me se tiče". Na centralnom trgu pročitana su imena ubijene djece, građani i aktivnisti nevladinih organizacija nosili su transparente, a izveden je i performans u kojem su aktivisti i djeca slagali kockice sa imenima djece ubijene u Prijedoru. Međunarodni dan bijelih traka danas je obilježen u Banjaluci, na Trgu Krajine, gdje su se građani zavezali bijelom trakom, te stajali i šutali. Oko 20 građana i aktivista nevladinih organizacija, sa bijelim trakama na rukama svojom šutnjom žele da prekinu šutnju o zločinima koji su se dogodili nad nesrpskim stanovništvom u Prijedoru 1992. godine, u kojima je ubijeno 3.176 ljudi, od čega 102 djece i 258 žena.
"Ovim performansom, ovom akcijom želimo da obilježimo Dan bijelih traka, dan kada se formalizovao etnofašizam koji je stvorio RS u Prijedoru, u maju 1992. godine na današnji dan kada su vlasti RS naredile svim nesrbima da kao znak svoje lojalnosti prema novoj državi izvjese bijele čaršafe na svoje kuće i obilježe bijelom trakom svoja tijela. Poslije toga svi znamo šta se desilo. Desio se genocid u Prijedoru, logori, masovna istrebljenja, progon, ne samo u Prijedoru nego i u svim opštinama današnje RS", rekao je Srđan Šušnica, građanski aktivista.
U organizaciji pokreta "AntiDayton" danas je i u centru Sarajeva obilježen Dan bijelih traka, dan sjećanja na civile stradale u Prijedoru i njegovoj okolini tokom rata u BiH.
Aktivisti grupe su na ulicama Sarajeva od 50 metara platna prolaznicima podijelili 3.176 bijelih traka uz podsjećanje kako je građanima Prijedora, nesrbima, u maju 1992. godine putem radija naređeno da svoja tijela obilježe "bijelim trakama" te da na svojim domovima istaknu bijele čaršafe.
Jedna od aktivistkinja, Zvjezdana Hatak kazala je kako se u javnosti mora podići svijest o zločinima počinjenim u Prijedoru a na osnovu bijelih traka kojima su žrtve bile obilježene.
"Građanin sam koji duboko saosjeća sa građanima Prijedora i današnjim žalosnim danom. Ovo je dan podsjećanja na sve nevino izgubljene živote u gradu Prijedoru, ali i cijeloj BiH", istakla je Hatak.
U znak podrške porodicama i roditeljima djece ubijene u Prijedoru kojima lokalne vlasti ne dozvoljavaju da podignu spomenik žrtvama proteklog rata, brojni građani Tuzle danas su se pridružili uličnoj akciji obilježavanja Dana bijelih traka.
˝Do sada smo individualno obilježavali ovaj dan, te su pojedinci samoinicijativno stavljali bijele trake, solidarišući se sa prijedorskim žrtvama. Mi danas podsjećamo na strahote koje su proživljavali ti 'obilježeni' ljudi i stavljanjem trake oko ruke dajemo svoj doprinos borbi protiv fašizma, diskriminacije, te segregacije žrtava na osnovu njihovog identiteta˝, izjavila je za Anadoliju Elmira Begić, aktivistica Omladinskog pokreta ˝Revolt˝, pohvalivši inicijativu vlasnika tuzlanskih kafića iz centra grada da se pridruže akciji, na način da njihovi konobari i uposlenici nose bijele trake.
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije Brčko Distrikt BiH (UDIK) danas je u centru Brčkog održalo uličnu akciju povodom Međunarodnog dana bijelih traka.
Akcija je privukla pažnju građana, a među njima je bio i bivši ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zekerijah Osmić.
„Nosim bijelu traku. Ne smijemo zaboraviti zločine u Prijedoru, pogotovo što su zločini činjeni i u Brčkom. Ovo je najmanje što možemo učiniti za žrtve koje su mučene i ubijene samo zbog drugačijeg imena“, rekao je Osmić.
Na Trgu bana Jelačića u Zagrebu obilježen je Dan bijelih traka vezanjem bijele trake i dijeljenjem letaka koji građane informišu o zbivanjima koja su se dogodila u Prijedoru na današnji dan 1992. godine.
Na glavnom gradskom trgu iza podneva skupilo se preko stotinjak građana kako bi obilježili Dane bijele trake.
Mirveta Mrkalj-Durben, autorka knjige „Mama, ovdje ima svjetla“ koja je bila svjedok događanja u Prijedoru 1992. godine, poručila je kako joj je drago da su se ljudi okupili u znak sjećanja na vrijeme kada su, rekla je, „zločinci bijelim trakama označavali svoje mete i od naših života napravili tragediju“.
„Ovdje smo da se poklonimo svim 3.176 žrtava iz Prijedora, a nadam se da će sljedeće godine broj okupljenih biti još i veći“, kazala je Mrkalj-Durben.
PAVIĆ: OD TUGE SUGRAĐANA PRAVE POLITIČKI DOGAĐAJ
Gradonačelnik Prijedora Marko Pavić izjavio je danas da je razočaran onima koji su stavili bijelu traku na spomenik doktoru Mladenu Stojanoviću ispred zgrade gradske uprave i poručio da politikanti neće narušiti dobre međunacionalne odnose u gradu.
"Od tuge naših sugrađana oni žele da naprave jedan politički događaj. Oni koji danas dolaze su politikanti. Oni dođu desetak minuta u Prijedor, slikaju se, daju zapaljive izjave i odu, a ja treba sa svojim sugrađanima da živim ovdje 365 dana", rekao je Pavić novinarima komentarišući današnju akciju u Prijedoru u organizaciji Građanske inicijative "Jer me se tiče".
On kaže da nikada neće biti tamo gdje "kolo vode ti politikanti sa strane" i "porodicama koje tuguju za svojim najmilijim drugi organizuju obilježavanje, dok uzimaju politikantske elemente".
"Ali, kada to budu porodice, rodbina i oni ljudi koji žale i sa kojima ja saosjećam, ja ću biti sa njima. Sa ovim politikantima koji žele i doktora Mladena Stojanovića uvući u svoju priču, nikada neću biti", poručio je Pavić.