Danas je prvi dan Ramazanskog bajrama, jednog od najsvetijih praznika muslimana, koji nastupa nastupa jutarnjim klanjanjem bajram-namaza.
Vjernici s posebnom radošću i duhovnošću dočekuju ovaj muslimanski praznik, koji nastupa nakon ramazana, mjeseca muslimanskog posta. Bajram je stoga dan veselja, radosti u srcima za sve muslimane koji su tokom ramazana iskazivali predanost Bogu postom.
“Ramazan u Bosni je prvo ramazan u srcu, pa onda u porodici, onda u mahali, u Sarajevu i nakon toga državi. Post je najvažnija vrsta ibadeta, a ramazan je mjesec kontinuirane dove. Zato smo u ramazanu merhametli, saburli, blagi jer meleki se spuštaju i ulaze u naše kuće, u naše domove i gradove”, kazao je o ramazanu Nusret ef. Avdibegović, direktor Uprave za vjerske poslove Islamske zajednice u BiH.
Za muslimane u Bosni i Hercegovini i regiji, Ramazanski bajram je tradicionalno i porodični praznik, posebno njegov prvi dan, rezervisan za porodična okupljanja i slavlja koja počinju od ranih jutranjih sati, nakon klanjanja bajram-namaza. Bajram je stoga i praznik koji podsjeća i upućuje na vrijednosti porodičnog života, zajedništva i ljubavi prema bližnjem.
Bajram je i praznik kad muslimani pokazuju solidarnost prema drugim ljudima, polazeći od prijatelja, komšija bilo da su muslimani ili neke druge vjere. Komšije se obilaze, posjećuju, časte tradicionalnim bajramskim specijalitetima među kojima tradicionalno centralno mjesto zauzima bajramska baklava. Stoga se bajramska slavlja oduvijek smatraju značajnim za ukupan ambijent u kojem žive muslimani.
Za Bajram se veže još jedan običaj ovdašnjih muslimana, a to je da posjećuju i obilaze svoje umrle, odlazeći na mezarja gdje se mole za njihove duše i mezare ukrašavaju raznolikim cvijećem.
Islamska zajednica u BiH je odredila drugi dan Ramazanskog bajrama kao Dan šehida, kada će mnogi posjetiti šehidska mezarja diljem BiH.
Banjaluka: Prvi bajram-namaz u obnovljenoj Ferhadiji
Bajram-namaz jutros je klanjan u Ferhat-pašinoj džamiji u Banjaluci prvi put nakon njene obnove, odnosno prvi put od 1992. godine.
U bajramskoj hutbi Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki, rekao je da je Ramazanski bajram dan radosti jer se vjernici raduju što su ispostili mjesec ramazana.
"Dan je radosti za Banjalučane i muslimane širom BiH, jer ovaj Bajram klanjaju u svojoj Ferhadiji džamiji", kazao je Kozlić.
Na molitvi u Ferhadiji se okupio veliki broj vjernika, svih generacija, a osim vjernika koji žive u Banjaluci mnogo je bilo i onih koji su je napustili tokom rata i sada žive u inistranstvu.
"Osjećam se predivno, teško je opisati te emocije koje su u meni i uzbuđenje. Možda je najbolje da to iskažem nekako metaforički, pošto živim u Americi, sada mi je srce ko Amerika i meni je tako da kažem sada dupli Bajram. Međutim, ima malo i sjete u meni jer svoj san koji sam dosanjao nisu dosanjali neki drugi naši sugrađani, prije svih moj brat u islamu, moj prijatelj, rahmetli muftija Ibrahim ef. Halilović, koji je 26 službovao u ovoj džamiji", rekao je Bedrudin Gušić, koji je bio predsjednik Medžilisa Islamske zajednice Banjaluka u vrijeme kada je srušena Ferhadija.
Adnan Džonlić kaže da se osjeća ponosno što je došao u obnovljenu Ferhadiju nakon 23 godine. Prema njegovim riječima, naročito je lijepo vidjeti ovoliki broj vjernika koji klanjaju bajram-namaz.
Suad Kabiljagić, došao je iz Danske, kaže da je neopisivo dočekati Bajram u Ferhadiji.
"Ne može se to opisati u srcima nas islamske vjeroispovjesti, a želimo podijeliti bajram sa ostalim vjeroispovjestima. Daleke '93. godine sam izašao, sada sam došao da klanjam Bajram, napokon, u svojoj vlastitoj vjerskoj kući", rekao je Kabiljagić.
Praznik će proslaviti sa komšijama, porodicom i familijom.
"Ovo je dan koji ne može čovjek da opiše, koliko je lijepo kada dođete u svoj vlastiti grad, sa komšijama sa prijateljima, sa svima ostalim...", dodao je on.
Ferhadija, zadužbina Ferhad-paše Sokolovića, izgrađena je 1579. godine, a 1950. godine uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Srušena je početkom rata u BiH, 7. maja 1993, a polaganje kamena temeljca za obnovu 2001. godine prekinuli su neredi u kojima je stradao Murat Badić iz Cazina.