Dugoočekivani i prije pet godina dobijeni bezvizni režim za građane BiH nije rezultovao masovnim korištenjem ove povlastice, pokazuju zvanični podaci.
Prema informacijama Granične policije (GP BiH) BiH, bh. državljani su tokom devet mjeseci ove godine državnu granicu pri ulasku, odnosno izlasku iz BiH prešli 12.372.030 puta.
Vjerovali ili ne, od januara do septembra ove godine imali smo oko sedam miliona udarenih pečata u pasošima manje nego u istom periodu 2010. godine.
"Prema evidencijama Granične policije BiH, tokom devet mjeseci 2010. godine na svim međunarodnim graničnim prelazima registrovan je 19.590.521 prelazak državne granice državljana BiH, što se odnosi na ulaz i izlaz", navela je Sanela Dujković, portparol GP BiH, pišu "Nezavisne novine".
Istina, u ovu statistiku ulaze i cifre kada je riječ o odlascima u države poput Srbije ili Crne Gore, ali na tom polju, sigurno, nije bilo većih promjena u odnosu na 2010. godinu.
Upravo od te 2010. godine, počevši od 15. decembra, državljani BiH bez viza mogu da putuju u države EU i zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma, s tim što je, da bi im rampe bile podignute, potrebno da imaju biometrijski pasoš, a taj uslov sada ispunjava 2.632.220 bh. građana.
Komentarišući činjenicu da prema Evropi ne putujemo koliko se to očekivalo, Selvin Dudaković, član Nadzornog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH, naglašava da ulogu sigurno igraju troškovi putovanja.
Ona su se ionako, kako ističe, uglavnom svela na posjećivanje rodbine u inostranstvu.
"Platite gorivo, troškove putarine, te onda posjetite familiju, a smijete da ostanete tri mjeseca kao turista. A da pronađete posao, to je jako teško", ističe Dudaković, koji živi u Austriji.
Ipak, mnogi iz BiH su se snašli i imaju način da sebi trajno obezbijede boravak u nekoj od bogatijih zemalja.
"Jedini način da ostvarite duži boravak je da stupite u bračnu zajednicu. Ja sam porijeklom iz jednog mjesta kod Bosanske Gradiške. To naše mjesto sve više izumire jer momci i djevojke nalaze nekog iz dijaspore i odlaze", naveo je Dudaković.
Očekivalo se da će bar mladi masovno koristiti ovu beneficiju, u smislu da na neko vrijeme odu i vrate se u domovinu, ali se ni to nije dogodilo.
Iskustva omladinskih organizacija ukazuju na razne razloge zbog kojih mladi ne putuju, kao što su nedostatak finansija, strah od nepoznatog, zabrana roditelja ili nezainteresovanost i neinformisanost.
"Svi navedeni razlozi imaju svoj uticaj na to što mladi malo putuju, ali čini se da je glavni razlog neinformisanost i nezainteresovanost mladih", naglašava Saša Jovljević, projekt koordinator u Omladinskoj informativnoj agenciji BiH.
Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima za praćenje primjene bezviznog režima, kazao je da smo ocijenjeni kao država čiji građani ovu beneficiju u najvećem broju koriste na dozvoljen način.
"Jedan od problema koji nas prati od ukidanja viznog režima bio je fenomen lažnih azilanata. Prvo je bio masovan odlazak u Belgiju, pa u Švicarsku, pa u Švedsku, dok je to u posljednje dvije godine Njemačka. To sigurno šteti imidžu i predstavlja problem, ali nije problem koji bi bio razlog da se vrati stari režim", naveo je Dautbašić.