Demografska slika Republike Srpske i BiH poražavajuća je iz godine u godinu, a ukoliko se za pet godina negativni trendovi nastave postaćemo siromašniji za grad veličine Prijedora.
Kako vrijeme odmiče sve je očiglednije da postajemo zemlja staraca, tvde demografi. Da bi osigurali egzistenciju i osnovali porodicu mladi sve češće odlaze u inostranstvo, dok oni koji ostaju teško dolaze do zaposlenja i rješavanja stambenog pitanja što su prema većini anketa glavni razlozi za rapidni pad nataliteta.
Demograf Stevo Pašalić rekao je za MONDO da je pad nataliteta na ovim prostorima prisutan od kraja 80-tih godina prošlog vijeka i da od tada ne postoji prosta stopa obnavljanja stanovništva, odnosno da se na jednu ženu u prosjeku rodi 2,1 dijete što je demografska konstanta u svijetu.
"Zaključno sa 2015. godinom prirodni priraštaj u BiH je negativan i iznosi minus 2,3 promila što govori da godišnje više ljudi umre nego što se rodi. Kad se tome doda podatak da je BiH do sada napustilo oko milion stanovnika dolazimo do zabrinjavajućih činjenica", rekao nam je Pašalić i istakao da je od popisa 2013. stopa rađanja značajno produbljena u negativnom smislu.
"Tako na nivou BiH imamo oko 22 hiljade više umrlih nego rođenih, dok za Srpsku taj podatak iznosi 15,2 hiljada", istakao je Pašalić i dodao da u RS jedino Banjaluka može da se pohvali pozitivnim prirodnim priraštajem.
Da "rode sve rjeđe kucaju na vrata" svjedoče podaci Republičkog zavoda za statistiku prema kojima je Republika Srpska u proteklih 14 godina ostala bez oko 46.000 stanovnika ili 3.500 na godišnjem nivou.
Zastrašujući je podatak da je u 2015. godini zabilježen neslavan rekord - rođeno je samo 9.357 beba, a umrlo 15.059 ljudi.
"Ako se uzme u obzir da imamo negativne demografske trendove i ako se tome doda prosječna starost stanovništva koja iznosi 40 godina, moglo bi se desiti da RS u narednih pet godina izgubi i do sto hiljada stanovnika", istakao je Pašalić.
Imajući u vidu da je demografska budućnost Srpske neizvjesna Pašalić smatra da bi trebalo preduzeti konkretne mjere kako one finansijske u smislu dječijih i materinskih dodataka i drugo, tako i onih nefinansijskih koje uključuju edukaciju kroz obrazovanje i stvaranja svijesti o neophodnosti povećanog rađanja.
"Sve te mjere bi trebalo zakonski definisati i primjenjivati što prije. Još nije kasno, ali kad je u pitanju bijela kuga ne važi uzrečica da nikad nije kasno", zaključio je Pašalić u razgovoru za Mondo portal.
Statistike pokazuju da lošoj demografskoj slici doprinose i činjenice da mladi sve češće odlažu rađanje djece i stupanje u brak, pa tako prosječna starost muškaraca prilikom zaključenja braka u 2015. godini bila je 31,8 godina, dok su nevjeste stupale u bračnu zajednicu sa 28,2 godine. Prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta iste godine bila je 27,2 godine, što je u odnosu na prethodnu povećanje za 0,3 godine.
Da nije sve tako crno postoje i oni koji uspješno "prkose" i makar malo popravljaju lošu demografsku sliku.
Dvadesetogodišnja Dijana D. iz Banjaluke za MONDO portal kaže da je majčinstvo u potpunosti ispunjava i da bi voljela da proširi porodicu, ali joj trenutna situacija to ne dozvoljava.
"Imamo jedno dijete i samo je suprug zaposlen. Sve dok je tako ne planiramo proširenje porodice. Ovdje mladi nemaju budućnost i svoj spas vidimo u odlasku u inostranstvo", rekla nam je ova mlada majka.
Predsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više djece RS Jovan Radovanović ističe za MONDO da je osnovni problem višečlanih porodica nezaposlenost, te da je za rast nataliteta potrebno veće zalaganje vlasti.
"Svako dijete treba da dobije dječiji dodatak, majkama sa troje i više djece država treba dodijeliti nacionalne penzije, kao i da se pomogne pri rješavanju stambenog pitanja", rekao nam je Radovanović i dodao da u Banjaluci ima oko 600 porodica sa četvoro i više djece.
Radovanović kaže da pored onih koji žele djecu, ali ih u tome sputava finasijska situacija, ima i onih koji svjesno izbjegavaju osnivanje porodice.
"Možda se radi o sebičnosti, strahu od obaveza, ali i da će se morati odreći nekih navika", rekao nam je predsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više djece.
Iako neke opštine imaju programe jednokratne pomoći mladima, čini se da to nije dovoljno da tu i ostanu i osnuju porodicu. Ukoliko se problem pada nataliteta ne počne sistemski rješavati mogle bi se obistiniti zabrinjavajuće procjne UN da će BiH za 300 godina ostati bez stanovništva.
