Stanovnici Banjaluke su ove godine, a pogotovo u posljednjih mjesec dana, dijelili isti utisak: saobraćajne gužve su gore nego ikad.
Šta je uzrok takvog stanja i da li je postoji rješenje? Pojedini stručnjaci reći će da bi trebalo svuda napraviti ''kružne tokove'', drugi apeluju na poboljšanje gradskog prevoza i korištenje drugih prevoznih sredstava, ali istina je uvijek negdje između.
Predsjednik Udruženja za unapređenje i bezbjednost saobraćaja RS Milenko Jaćimović rekao je za MONDO da je problem saobraćjnih gužvi u Banjaluci to što je ona administrativni centar Srpske u kojoj je zaključno sa 1. decembrom registrovano 75 hiljada vozila.
"Posljednjih deset godina u prosjeku svake godine taj broj poraste za oko dvije hiljade. To je ogroman rast u toku godine, a da ne govorimo o ostalim vozilima koja prolaze kroz Banajluku. Sve je to teško trasirati i napraviti jedan optimalan zeleni pojas ako su u pitanju semaforisane raskrsnice ili kružni tokovi", rekao nam je Jaćimović.
Strateško rješavanje problema saobraćajnih gužvi u Banjaluci za narednih nekoliko godina, po riječima našeg sagovonika, bilo bi kompleksno.
"Na pimjer, morale bi se praviti poprečne veze kroz grad, takođe i jednosmjerne ulice sa tri-četiri trake što iziskuje rušenje kuća i stambenih objekata, a to ne znam da li neko u ovom momentu ima moć da riješi kroz imovinsko pravne odnose", kaže Jaćimović.
On je istakao da je za vrijeme novogodišnjih praznika uvijek gužva u saobraćaju i da to nije ništa novo.
"Svi bi voljeli autom da idu u tržne centre i da se pripreme za praznike što dovodi do saobraćajnog kolapsa. Slične stvari se dešavaji u i većim gradovima poput Sarajeva, Beograda ili Zagreba", objašnjava Jaćimović.
Govoreći o kružnim raskrnicama naš sagovornik tvrdi da one saobraćaj ubrzavaju pet puta, ali da imaju limit ako je velika koncentracija vozila kao što je ovih dana.
"Znači nema te signalizacije koja može, kako bi neko želio, da adekvatno drži prohodnost saobraćaja. Nažalost, to će biti tako do nekih novih investicija u smislu izgradnje poprečnih veza između zapadnog i istočnog tranzit, a za to su potrebna ogromna novčana sredstva", rekao je Jaćimović.
Naš sagovornik je apelovao da se ubrza izgradnja novog Zelenog mosta kao i izrada regulacionih planova i tehničke dokumentacije za izgradnju mosta koji bi kod Kastela povezao Dolac i naselje Obilićevo, što bi rasteretilo saobaćaj i smanjilo gužve.
"Pored toga trebalo bi tražiti i određene podsticaje alterantivnim vidovima saobraćaja kao što je slučaj u skandinavskim zemljama gdje se u centralne zone grada može doći samo biciklima ili mopedima", zaključio je Jaćimović.
"Kružni tokovi uži od ulice"
Zdravko Ivić, inženjer saobraćaja, kritički je raspoložen kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi i gužvama u najvećem gradu Srpske.
"Grad je u kolapsu već odavno i uvijek će biti ako se problemi ne počnu rješavati. Ne znam ko o tome odlučuje, ali je sramota da za ovolike površine u gradu nemamo dugoročan plan. Kružni tokovi su prilično dobra stvar, ali je van svake pameti da bude uži od ulice. To je isto kao da zatvorite četiri trake, pustite dvije i očekujete bolji saobraćaj", primjećuje Ivić.
Prema njegovima riječima, rasterećenje saobraćaja u Banjaluci moglo bi se riješiti postavljanjem adekvatne signalizacije.
"Radi se o tome da pravimo tranzitne puteve, a stvaramo vještačke gužve. U svijetu se oko gradova grade auto-putevi na kojima nema čekanja. Kod nas se više vodi računa ko gdje stanuje, a ne o rješenjima da se smanji gužva, ali i zagađenje. Bilo bi poželjno da se organuzije okrugli sto i porazgovara o takvim temama kako bi se došlo do najboljih rješenja", podvukao je Ivić koji je i član Upravnog odbora Asocijacije auto-škola BiH.
