U čekaonicama domova zdravlja sve više je pacijenata koji muku muče sa alergijom na ambroziju, a najveća koncentracija polena ove korovske biljke prisutna je krajem avgusta i u septembru.
Posebno zabrinjava podatak da je na našim prostorima u posljednjih deset godina koncentracija polena ambrozije porasla deset puta. S druge strane, među osobama alergičnim na polen biljaka, čak 75 odsto njih alergično je upravo na ambroziju.
Mirjana K. kaže da skoro deceniju kuburi sa alergijama, ali da joj nikada nije bilo gore, kao ove godine, piše Srpskainfo.
"Noću često ne uspijem da zaspim ni na minut, jer ne mogu da dišem. Gotovo svaku drugu noć idem u hitnu, a dobro sam samo dok primam terapiju i kratko nakon toga. Onda opet problemi sa disanjem, a često mi se čini da ću se bukvalno ugušiti. O kašljanju i kijanju je suvišno i govoriti, a većinu vremena oči su mi zbog otoka gotovo u potpunosti zatvorene", ističe naša sagovornica.
Ljekari objašnjavaju da su kijanje, kašljanje, suzenje i svrab očiju, vodenasti sekret iz nosa, oticanje kapaka, otežano disanje, pa čak i gušenje, najčešći simptomi alergijske reakcije na polen ambrozije.
"Ambrozija je u punom cvatu tokom avgusta i septembra, te je potrebno da se pacijenti sklanjaju i zaštite od njenog polena, koliko je to moguće. Najveća koncentracija polena je ujutru i prijepodne", kažu za naš portal u banjalučkom Domu zdravlja.
Naglašavaju da je, tokom sezone ambrozije, potrebno kućne prostorije vjetriti uveče pred spavanje, pogotovu ako su u blizini rijeke.
"Polen biljaka koje su alergeni najlakše se širi vjetrom, pa tokom vjetrovitih dana treba izbjegavati boravak na otvorenom. U sezoni cvjetanja ambrozije, poželjno je držati zatvorene prozore od automobila u toku vožnje. Mnogi pacijenti tokom kišnih dana osjete olakšanje, jer kiša spira polen. Zato je dobro boravak na otvorenom planirati poslije kiše, jer je tada koncentracija polena u vazduhu najmanja. Nakon boravka napolju, kod kuće obavezno oprati ruke, istuširati se i oprati odjeću, da bi se spriječilo zadržavanje polena. Pacijentima koji su alergični na ambroziju savjetuje se da planiraju godišnji odmor kada je cvjetanje ambrozije na vrhuncu, a to je avgust" kažu u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
U Zavodu za javno zdravlje Federacije BiH kažu da je ambrozija tipičan korov nezaraslih, golih zemljišta.
Nalazi se u zapuštenim vrtovima i dvorištima, kraj cesta i pruga, između nasada poljoprivrednih kultura, a nije je rijetkost vidjeti i u gradu. Najviše su ugrožena područja u sjevernoj Bosni, nešto manje područje srednje Bosne, dok je Hercegovina u nešto povoljnijem položaju.
Jedna zrela biljka ambrozije ima oko 170.000 cvjetova i otpušta i do milijardu zrnaca polena. Polen ambrozije ima aerodinamične osobine i oblik kuglice sa malim šiljcima na površini, a u sebi sadrži alergene bjelančevinaste strukture. Izrazito je pokretan, širi se na oko jedan kilometar, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. Osobe koje imaju problema sa alergijama, imaju vrlo osjetljiv imunološki sistem koji burno reaguje na polenska zrnca, odnosno alergen. Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih ljudi pokrene alergijsku reakciju – ističu u ovom zavodu.
Pulmolozi i alergolozi objašnjavaju da je alergija naslijedna sklonost imunog sistema, koji preosjetljivošću reaguje na određene prirodne supstance iz okoline.
"Obično se alergija pojavi u ranom djetinjstvu, kasnoj mladosti ili u srednjim godinama, te kod žena, najčešće zbog oscilacija u hormonalnom statusu, trudnoći, perimenopauzi i menopauzi. Nije moguće znati da li će se i kada razviti reakcija koje do tada nije bilo.
Izliječenje alergije moguće je u 30 odsto slučajeva kod pacijenata kod kojih je primjenjena imunoterapija u trajanju od tri do pet godina. Kod trećine pacijenata se sanira, kod trećine ostaje, a kod trećine dolazi do potpunog izliječenja. Neblagovremeno liječenje može da izazove bronhijalnu astmu, seroznu upalu sinusa i uva, alergijsku reakciju kože, anafilaksu", kažu ljekari.
Osim što ugrožava zdravlje ljudi, ova korovska biljka, koja se veoma teško suzbija, nanosi i ogromnu štetu poljoprivredi. Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje mehaničke mjere – uništavanje čupanjem ili košenjem prije perioda cvjetanja, te agrotehničke i hemijske mjere.
