Državni praznik Dan Republike, koji se slavio 29. novembra, živi u sjećanju mnogih generacija. Kako je nastao, kako se slavio i kako ga pamte generacije poslije raspada SFRJ...
Sve je počelo tačno prije 75. godina kada je održano drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), kada je u Jajcu donijeta odluka o federalnom uređenju države, pod vođstvom Komunističke partije Jugoslavije.
Takođe je odlučeno da se formira Nacionalni komitet oslobađanja Jugoslavije (NKOJ) koji je imao izvjesna svojstva vlade.
Milisav Lukić (97) tada politički komesar Druge proleterske brigade prisjeća se za MONDO da je uoči velikog zasjedanja AVNOJ-a bio upravo u Jajcu na tečaju pri Centralnom komitetu KP Jugoslavije i da se pričalo već uveliko kako će se za mjesec dana „desiti veliki događaj“.
Tada kao borac, kasnije kao zamjenik Saveznog ministra unutrašnjih poslova u SFRJ, Lukić ističe da je još uvijek trajao rat i da oni kao borci nisu pridavali veliki značaj tom zasjedanju, jer su ih više zanimala ratna dešavanja.
AVNOJ je uveo naziv maršal Jugoslavije i dodijelio ga partizanskom vrhovnom komandantu Josipu Brozu Titu, koji je preuzeo funkciju predsjednika „prve vlade“ nove Jugoslavije.
Međutim, nakon izbora 29. novembra 1945. godine kada je formirana Vlada, donijeta je odluka da tadašnja Demokratska Federativna Jugoslavija bude preimenovana u Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju. To je faktički značilo da je monarhija formalno ukinuta.
Od tog trenutka taj dan postaje državni praznik tada šest republika koje su činile Jugoslaviju.
Milisav Lukić ističe da je za njega upravo 29. novembar bio najveći praznik.
„To je bilo sastavni dio mog političkog opredjeljenja, svaki put sam ga svečano obilježavao u krugu porodice. Drugačije se nije moglo zamisliti, da se ovako veliki praznik ne slavi“, objašnjava Lukić i dodaje da se u njegovoj kući i dan danas sprema svečani ručak za 29. novembar.
Sjećanje generacije Titovih pionira: Praznik velike gozbe, priredbi i neradnih dana
„Sjećam se kada sam bio mali televizije, crno-bijele slike i grba SFRJ sa šest baklji i programa na kome je bila famozna fotografija sa drugog zasjedanja AVNOJ-a. Meni to ništa nije bilo jasno, ja se samo sjećam gomile nekih ćilima koji su na zidovima bili kao dekoracija“, priča Novak (60) o svojim prvim sjećanjima na 29. novembar.
Bio sam najsrećniji što nisam tada četiri dana morao da idem u školu i što će kući biti svečan ručak sa prasetinom, podvarkom (ako se ukiseli kupus) i maminim najboljim kolačima.
Kada gleda danas, za Novaka prva asocijacija na Dan Republike je Jugoslavija.
„Svi smo mislili da je tada nastala Jugoslavija, iako je ona nastala mnogo ranije, što tada nije bilo popularno da se tvrdi“, rekao je Novak MONDU.
Njegova sestra koja je dvije godine starija, sjeća se da je baš na 29.novembar bila primljena u pionire.
Đaci-prvaci su tada postajali pioniri, polagali svečanu zakletvu, "kitili" se pionirskim kapama i maramama.
„Svi smo morali da pišemo sastave o Danu Republike, i imali smo priredbe na kojima su se čitali najbolji radovi“, priča ona i dodaje da će uvijek taj praznik vezivati za Jugoslovenstvo i zajedništvo.
Zoran (62) pamti 29. novembar, ne kao praznik, već i po „svinjokolju" širom Jugoslavije.
Ljljana (86) se sjeća da su se za Dan Republike organizovale sindikalne turističke šoping ture u Trst.
Ona nostalgično kaže da ima žal što se više taj praznik ne obilježava i da će je 29. novembar uvijek podsjećati na zemlju koju više nemamo.
Do 1997. godine, 29. novembar slavljen je kao dan sjećanja na Drugo zasjedanje AVNOJ-a i dan kada Jugoslavija postaje formalno republika.
Međutim rat je doveo do raspada tada SFRJ, tako da je Srbija jedina bivša republika koja je nastavila da obilježava 29. novembar nepostojeće države.
Generacija osamdestih pamte taj praznik samo zato što su imali mini raspust prije kraja prvog polugodišta, ali na žalost rijetko ko je znao šta se zapravo tada obilježava, jer Jugoslavije više nije bilo.
Posljednji put Dan Republike u Srbiji je obilježen 2001. godine, a Savezna skupština SRJ ukinula ga je tek sredinom novembra sljedeće godine.
U oktobru 2007. godine Skupština Srbije usvojila je izmjene Zakona o državnim praznicima, čime je prestao da važi prethodni zakon SRJ.
Srbija je Zakonom o državnim praznicima utvrdila da se kao Dan državnosti praznuje Sretenje – 15. februar, kada je 1804. godine počelo stvaranje moderne srpske države.
Veliki praznik jedne ideologije
Antropolog Miroslava Lukić ističe da je 29. novembar bio zapravo politički praznik, i kao takav je služio poretku i vlasti.
„Kao i svaki politički praznik i Dan Republike je promjenljiv. Mijenjaju se ideologije i vlast, a ovakva vrsta praznika je tu da učvrsti postojeći poredak jedne države“, objasnila je Lukić.
Iako se tada veličala Komunistička partija Jugoslavije, praznik se danas, prije svega, vezuje za sjećanje na Jugoslaviju i zajedništvo.
„Dan Republike danas živi kroz sjećanje većine, buduće generacije će ga samo učiti kao istorijski podatak, a pojedine grupacije ga slave kao antipod svim nacionalnim praznicima u Srbiji“, zaključila je Lukić.
