Juče se navršilo 100 godina od kada su se južnoslovenski narodi ujedinili u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca iz kojeg će kasnije nastati Kraljevina Jugoslavija, a nakon Drugog svjetskog rata i socijalistička Jugoslavija.
Jugoslovenski identitet je pod različitim uticajima nastajao još u Kraljevini Jugoslaviji prije Drugog svjetskog rata, a popularizovao se u SFRJ, pod drugim okolnostima i u ''bratstvojedinstvenom'' diskursu.
Na posljednjem popisu stanovništva u SFRJ 1991. godine 242.682 građana, ili 5,54% cjelokupne populacije se izjasnilo kao Jugosloveni.
U ondašnjoj Banjaluci kao "Jugosloven/ka" izjasnilo se oko 23.000 stanovnika, a u Sarajevu oko 56.000.
Na posljednjem popisu stanovništva u BiH 2013. godine zanemariv broj ljudi se izjasnio tako u stavci etnička/nacionalna pripadnost. Ukupno oko par stotina.
Na jedinom poslijeratnom popisu u BiH nacionalno se nije izjasnilo 0,77 posto stanovništva, dok je manje od tri posto u kategoriji "ostalih", u šta ulaze pripadnici 17 nacionalnih manjina te druge etničke grupe.
Prema popisu iz 2011. godine u Srbiji živi 23.303 Jugoslovena, a iste godine je bio popis u Hrvatskoj gdje se samo 331 osoba izjasnila kao Jugosloven/ka.
Zanimljivo je da je u Zagrebu je 2010. godine osnovan "Savez Jugoslovena" čiji je cilj "provođenje aktivnosti kojima će se omogućiti da se nacionalnost Jugosloven uvrsti u red službeno priznatih nacija u svim zemljama na jugoslovenskom prostoru i objedinjavanje svih etničkih Jugoslovena bez obzira na njihovo vjersko, političko, polno ili bilo koje drugo opredjeljenje".
