Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) na cijeloj teritoriji FBiH.
Ovim zaključkom se daje rok Vladi FBiH od tri mjeseca da izvrši analizu i predloži izmjene u zakonodavstvu što će omogućiti provođenje ove zabrane u praksi.
“Ovo je veliki uspjeh za sve aktiviste i aktivistice okupljene u Koaliciju za zaštitu rijeka BiH. Oni su proteklih godina svojim tijelima branili rijeke, rječice i potoke na kojima su odrasli i ukazivali na štetnost MHE. Svim raspoloživim sredstvima, pravnim alatima, blokadama i javnim protestima, Koalicija se zajedno sa građanima ugroženih područja godinama bori protiv MHE projekata”, saopšteno je iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
Zaključak koji je juče usvojen na Predstavničkom domu Parlamenta FBiH baziran je na zaključcima i preporukama Deklaracije o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana, koja je nastala kao reakcija ekoloških udruženja na ogromne štete po lokalne zajednice i životnu sredinu koju uzrokuju MHE.
Donesena je u novembru 2019. godine na konferenciji koju su organizovali organizacije Arnika (Češka), Centar za životnu sredinu i WWF Adria zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije, Transition programa Češke Republike, Global Greengrants fonda i Heinrich-Böll fondacije.
Prethodno je, 12. maja ove godine, preporuke i zaključke navedene u Deklaraciji usvojila Vlada FBiH na osnovu informacije Federalnog ministarstva okoliša i turizma, a koja se odnosi na probleme izgradnje MHE u FBiH.
“Ovaj primjer treba da slijede i poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Svjedoci smo sve većeg broja građana koji se protive izgradnji MHE na rijekama kao što su Bjelava, Bioštica, Prača, Rzav, Neretva i mnoge druge. Narodni poslanici su zastupnici ovih građana i krajnje je vrijeme da poslušaju glas naroda koji jasno kaže “Sloboda rijekama”, poručuju iz Centra za životnu sredinu.
Podsjećamo, u BiH je planirano više od 400 MHE od kojih je izgrađeno oko stotinu, koje u većem dijelu godine svojim radom ostavljaju korita rijeka skoro potpuno suha.
Tokom odlučivanja o izgradnji MHEu BiH, javnost nije adekvatno uključena, građani su uskraćeni za informacije i pravo da se na demokratski način izjasne o tim projektima.
Izgrađene MHE su nanijele veliku štetu prirodi i lokalnim zajednicama, a odgovornost za to treba da snose oni koji su svojim potpisom dali saglasnosti i dozvole za gradnju ovih po prirodu i društvo štetnih projekata.
