Banjaluka ima duplo manje zelenih površina od evropskog standarda.
Uz ime grada Banjaluka često se vezuje epitet „grad zelenila“ ali posljednje analize pokazuju da svaki građanin na raspolaganju ima 6,4 metara kvadratnih javnih zelenih površina što je duplo niže od evropskih normativa, piše Srpskainfo.
Naime, evropski normativi preporučuju da bi parametar koji određuje odnos javnih zelenih površina i broja stanovnika trebao iznositi od 12 do 15 metara kvadratnih po stanovniku.
To je samo jedan od rezultata analize sadržane u studiji „Banjaluka grad zelenila“ a koja je urađena kao jedna od aktivnosti vezanih za izradu novog Urbanističkog plana Banjaluke, planskog dokumenta koji bi trebao definisati razvoj grada u narednih 40 godina.
U ovom dokumentu je navedeno da, ukoliko se prihvati da taj omjer bude 12, u narednom planskom periodu treba formirati 98 hektara novih uređenih javnih zelenih prostora, što je, kako su naveli, „veliki izazov za budući planski period“.
Pored ukupnog stanja, studijom su bili obuhvaćeni i pojedinačni elementi kao što su blokovsko zelenilo, parkovi i drvoredi.
Parkovi bolna tačka
Tako je računica pokazala da je stanovnicima koji žive u blokovima zgrada na raspolaganju prosječno imaju po 3,3 metara kvadratnih blokovskog zelenila, te da je u zadnjih više od 20 godina uočeno značajno smanjenje ovih površina.
"Ono je nastalo kao rezultat pretvaranja pojedinih kompleksa površina koje su se vodile kao blokovsko zelenilo u građevinsko zemljište, dok je formiranje zelenila u novim blokovima potpuno izostalo", navedeno je u ovoj studiji.
Kada su u pitanju parkovi, konstatovano je da je primjetna njihova konstantna redukcija, od nastanka prvih ovakvih zelenih površina do danas. U studiji je precizirano da je u gradu jedna od rijetkih parkovskih površina u strogom smislu te riječi park „Mladen Stojanović“, koji je dobio najviše ocjene. S druge strane, za park „Petar Kočić“ je navedeno da je taj prostor doživio veliki broj transformacija zbog kojih je izgubio karakter parka, te da je danas dio gradsko centralnog skvera.
"Jedini park koji je osnovan nakon zemljotresa je park “Kupusište”, sa stablima koji tek prelaze donji prag funkcionalnosti", navedeno je u ovoj studiji.
Naglasili su da su parkovi skoro čitav vijek bolna tačka zelene matrice grada te da je prvi i osnovni problem – nedostatak parkova.
Drvoredi
Isto tako, ustanovili su da se drvoredi prostiru na dužini od 45,6 kilometra te da su raspoređeni u samo 72 ulice u Banjaluci!
"Na njima raste ukupno 7.559 stabala. U poređenju sa početnim stanjem iz 1885, ovaj broj je za 60 odsto veći, što znači da izgradnju saobraćajne infrastrukture nije pratilo formiranje drvoreda. Naravno, kada bi uzeli u obzir sve ulice, i one bez drvoreda, slika bi bila mnogo poraznija", precizirano je u studiji.
Registrovane su i 81 vrste stabala u drvoredima, od koji dominira lipa sa 46,1 odsto, zatim sljede platan, negundovac, gorski javor, javor mliječ i breza. Isto tako gradski simbol, divlji kesten, tek je sedma vrsta po zastupljenosti, i s tendencijom opadanja.
"Praksu u posljeratnom periodu karakteriše masovna primjena geometrijskih kultivara, od kojih su se neke vrlo brzo pokazale kao ekološki promašaj, kao što je kuglasti javor. Zatečeno stanje zahtijeva izradu dugoročnog programa, kojim bi se na čvrste projektne osnove postavio problem dobrog izbora vrsta za drvorede", zaključeno je u studiji.
Veliki posao
Pejzažni arhitekta Mladen Šukalo smatra da bi bilo dobro da Banjaluka dostigne evropske standarde.
"Dostizanje cifre od 98 hektara novih uređenih javnih zelenih prostora je jako veliki posao, ne samo kada se gledaju godine koje su pred nama već i decenije", ocijenio je on.
Dodao je da realizacija jednog takvog poduhvata zavisi od više faktora.
"Treba uskladiti potrebe građavinskog sektora, odnosno gradnju objekata i različitih sadržaja s potrebama građana. Isto tako, treba uzeti u obzir i dugoročne ekonomske posljedice, koje će sigurno nastati zbog pandemije virusa korona. Ona će negativno uticati na dalja ulaganja u svim oblastima, a samim tim i kada je u pitanju formiranje novih zelenih površina", naveo je Šukalo.
Preporuke
Navedene su i određene preporuke koje, između ostalog, kažu da se kao imperativ nameće potpuna afirmacija obala Vrbasa, kao i njeno korišćenje kao uređenog javnog prostora, te formiranje minimalno četiri veća rejonska parka kako bi se uočeni deficiti ublažili.
"Takođe, potrebno je dosljedno poštivati programske osnove za formiranje blokovskog zelenila uz dalji razvoj drvoredne mreže kao kostura sistema", navedeno je u studiji.
Pored obale Vrbasa, kao prostori za nove zelene površine i parkove između ostalog su predloženi voćnjak na Laušu, osam hektara zelenog prostora na padinama Paprikovca, napušteni kopovi gline na Tunjicama i mnogi drugi.
