Ne zaboravite - noćas se pomjeraju kazaljke: Kada je uvedena promjena vremena i zašto to mnogi smatraju štetnim | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Zimsko računanje vremena

Ne zaboravite - noćas se pomjeraju kazaljke: Kada je uvedena promjena vremena i zašto to mnogi smatraju štetnim

Autor Dušan Volaš
Autor Dušan Volaš

Zimsko računanje vremena ove godine počinje u noći između subote 24. i nedjelje 25. oktobra, u tri sata poslije ponoći.

Izvor: MONDO/Bojana Zimonjić Jelisavac

Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog posljednjeg vikenda u oktobru i tada je potrebno da kazaljke vratite jedan sat unazad, tačnije sa 3 na 2 sata.

Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu naredne godine kada slijedi letnje računanje vremena.

Međutim, ovo će biti jedno od poslednjih pomeranja kazaljki jer je odbor Evropskog parlamenta izglasao da se 2021. ukine pomjeranje sata koje se decenijama događa dva puta godišnje - u martu i oktobru.

Nesuglasice u Evropi oko vremena, odnosno pomeranja sata traju duže od vijeka. Iako je već najavljivano posljednje pomeranje sata to se nije dogodilo, a konačno razrješenje situacije desiće se sljedeće godine.

Zimsko je standard

Evropska javnost se još 2017. godine zalagala za posljednje pomjeranje sata i ukidanje ljetnjeg, odnosno zimskog vremena. Međutim, sljedeće godine Evropska komisija je konsultovala građane Evropske unije i utvrdila da je 84 odsto ljudi za ukidanje sezonskog vremena, ali je čitava stvar još u proceduri.

Evropski parlament je prihvatio ukidanje sezonskog vremena 26. marta prošle godine, što bi značilo da odluka može da počne da se primjenjuje tek 2021. Zimsko vrijeme je u stvari standardno, dok je privremeni prelazak na ljetnje računanje vremena uveden 1916. u Njemačkoj i u državama koje su bile njene saveznice u Prvom svjetskom ratu.

Trošenje svjetlosti

O različitom računanju vremena zimi i leti razmišljalo se duže vrijeme kroz istoriju. Začetnikom te ideje smatra se Bendžamin Frenklin, koji je smatrao da pomjeranjem sata može bolje da se iskoristi ljetnji sunčani period. Pristalica takve ideje bio je i britanski građevinac Vilijam Vilet, koji je 1907. izdao pamflet "Trošenje dnevne svjetlosti" u kojem je predlagao pomjeranje sata za 80 minuta unaprijed u aprilu, čime bi se uštedjelo na troškovima struje i što bi učinilo ljude produktivnijim. Vilet se nekoliko puta zalagao da ovaj prijedlog uđe u britanski Parlament, a godinu dana nakon njegove smrti dogodilo se prvo pomjeranje kazaljki.

Kod nas od 1983.

Ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine, a odmah nakon toga ovo su ponovo primijenile Velika Britanija, Francuska, Italija, Rusija i Australija. Kako je oduševljenje brzo raslo, nije dugo trajalo pa su neke zemlje prestale sa ovom praksom, da bi u Drugom svjetskom ratu ponovo uvodili ovu ideju. Evropska unija je na svojoj teritoriji vrijeme standardizovala tek 1995. godine.

Ko ne pomjera kazaljke

Nakon završetka rata neke zemlje su odbacile ovu praksu prije svega zbog pritužbi farmera koji su tvrdili da takav ritam ne pogoduje poljoprivredi i stočarstvu. Neke države ni danas ne pomjeraju satove kao što su Japan, Ekvador, Island i neke države u SAD. Rusija, Bjelorusija i Ukrajina takođe su ukinule ovu praksu, a Dmitrij Medvedev je ovu odluku objasnio dobrom za zdravlje stanovništva.

Zašto je štetno

Tokom 20. vijeka u naučnim krugovima puno se raspravljalo o pomjeranju sata. Iako je glavna prednost tvrdnja da se takvom promjenom štedi energija, ljekari upozoravaju da loše utiče na sveukupno zdravlje ljudi i životinja, pa se tako javlja glavobolja, nesanica.

Uzrok svemu tome je što se naš unutrašnji sat organizma prilagođava svjetlosti, pa tako određuje da li smo pospani ili ne, a najveći problem imaju noćne ptice.

Neka naučna istraživanja imaju zabrinjavajuće rezultate, na primjer jedno istraživanje je pokazalo da se ljudsko tijelo nikada ne navikne na promjenu sata jer je ona vještačka, što za posljedicu ima trajno podizanje hormona stresa kortizola u krvi.

Zaključak bi bio da smo zbog gubitka sna nesrećni, a svaka ušteda na električnoj energiji poništava se gubitkom produktivnosti radnika.

(mondo.rs/24sata.hr)

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 1

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Vetgo

Meni je bolje ljetno vrijeme

MONDO REPORTAŽE