Poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić nastoji da promoviše bošnjački politički identitet ukorijenjen u "viktimizaciji".
Ovo je navedeno u depeši američke ambasade u BiH od 27. januara 2009. pod nazivom "Bosna - dobri Bošnjaci, loši Bošnjaci, dobri muslimani, loši muslimani", koju je objavio internet sajt Vikiliks.
U depeši, koju je sastavio tadašnji ambasador SAD u BiH Čarls Ingliš, navodi se da Cerić redovno Bošnjake podsjeća da su žrtve genocida i da su najviše stradali u posljednjem ratu u BiH. Kako se navodi u depeši Cerić je u intervju za televiziju "Hajat" izjavio da su muslimani, nakon raspada Otomanskog carstva, veoma često bili izloženi "fobijama", od Turske, islama, pa i same Bosne.
Cerić u svojim nastupima ističe da je medijsko predstavljanje prijetnje od islamskog terorizma motivisano od "islamofobnih" medija i na neki način je priprema za novi genocid Bošnjaka, navodi se u depeši koju je objavio Vikiliks, koji zadnjih dana objavljuje prepiske američkih ambasada u svijetu sa svojom centralom Stejt departmentom, a prenose "Nezavisne novine".
U depeši se ističe da Cerić veoma često "podliježe političkim sukobima, kritikujući ili hvaleći bošnjačke lidere, na način na koji on misli da je prigodan".
"Njegovi javni istupi o bošnjačkom identitetu i bošnjačkoj patnji imaju sasvim jasan cilj - oblikovanja bošnjačkog političkog diskursa. On je nastojao da bošnjački identitet definiše vjerskim terminima, pa je tako javno izjavljivao kako je biti dobar Bošnjak znači zapravo biti dobar musliman", navodi se u depeši.
Cerić je javno podržao neke inicijative koje su kontroverzne među sekularnim Bošnjacima, kao što je uvođenje vjerskog obrazovanja u vrtiće i škole, a veoma često je koristio činjenicu da je javna ličnost za napad na kritičare njegovog plana, izjavljujući da ga njegov položaj stavlja iznad svih kritika.
Posljednje dvije godine, navodi se u depeši, primijetan je povratak nacionalne retorike, a neki bošnjački politički akteri teže da se predstave sposobnijim od svojih protivnika u zaštiti bošnjačkih interesa. Jedan od aspekata ovog rascjepa unutar bošnjačke zajednice jeste i ko je dobar ili loš Bošnjak.
Dobri Bošnjaci, prema ovome, su oni koji se zalažu za konzervativne političke i vjerske ideale, a loši su oni koji su prihvatili umjerene i sekularne ideale, ocjena je američke amabasade u Sarajevu.
U drugoj depeši od 2. februara ove godine, koju je takođe sastavio Ingliš, a koju je objavio Vikiliks, detaljno su opisani postupci i planovi Fahrudina Radončića, lidera Saveza za bolju budućnost. Ingliš u depeši piše o koja će kreirati novu pukotinu na bošnjačkoj političkoj sceni, naročito tokom kampanje za izbore 2010. godine.
O toj partiji Ingliš piše da je vodi moćni, navodno korupirani i ponekad osvetoljubivi medijski mogul Fahrudin Radončić, koji direktno kontroliše najtiražnije dnevne novine u BiH što će osigurati da se poruka njegove kampanje dobro propagira, te da uživa podršku Cerića.
U depeši je navedeno da će Radončićeva partija najviše uzeti glasove Stranke za BiH Harisa Silajdžića, kao i od apatičnih glasača namamljenih njegovim zavjetom da će poboljšati ekonomiju. Ingliš jer ocijenio da je Radončić iz rata izrastao iz relativnog siromaštva u vlasnika moćne kompanije, da je upetljan u korupciju, da ima dosta međunarodnog poznanstva, o sukobu sa prvim zamjenikom visokog predstavnika Rafijem Gregorijanom zbog navodne povezanosti vlasnika "Avaza" sa međunarodnim peračima novca.
"Radončić je, široko je rasprostranjeno mišljenje, upleten u korupciju, a najočiti je primjer njegove uloge u skandalu sa Razvojnom bankom Federacije BiH. On je priznao da je unajmio Ramiza Džaferovića, člana SDA, direktora banke, za reviziju 'Avaza' kroz Džaferovićevu ličnu revizorsku kompaniju. U isto vrijeme, Džaferović je kroz Razvojnu banku Radončiću dao zajam od 22,5 miliona maraka. Taj novac je bio namijenjen za gradnju Radončićevog tornja u Sarajevu. Nedavno su mediji objavili navodnu Radončićevu vezu sa međunarodnim dilerom droge Keljmendijem, što je bio povod za veliki napad sa stranicama 'Dnevnog avaza' na policijske čelnike koji su radili na slučaju'', naglašava Ingliš u depeši.
(MONDO)
