Zamjenik američkog državnog sekretara Džejms Štajnberg izjavio je u Njujorku da niko ne namjerava da suštinski mijenja Dejtonski sporazum.
Međutim, on je dodao da postoje stvari koje treba promijeniti od čega bi svi imali koristi.
"Postoje stvari koje bez suštinske promjene Dejtona mogu da osiguraju funkcionalnost. Problem je što ljudi gledaju na Dejton i ostale na njemu zasnovane institucije kao zaštitu svojih interesa, a ne mogućnost da grade povjerenje i zajedničku budućnost", rekao je Štajnberg na jučerašnjem skupu o Dejtonskom sporazumu koji je na Njujorškom univerzitetu organizovala fondacija "Bil Klinton".
Štajnberg je ocijenio da je BiH na dobrom putu, ali da nije ostvareno očekivano i da"Srbi treba da promijene strategiju", prenosi Radio Slobodna Evropa.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji je učestvovao u panel-dikusiji, rekao je da su potrebne promjene Dejtonskog sporazuma, te da Srbi treba da budu spremni da prihvate jednu zemlju i da shvate da je njihova budućnost u BiH, da bi bio ubrzan put ka EU.
"U Dejtonu je stvoreno mnogo blokada. Sve etničke grupe se boje one druge. Zato su im potrebni mehanizmi blokade da bi spriječili prevlast drugih. Sada je vrijeme da se uklone te prepreke, kao što je entitetsko glasanje", smatra Izetbegović.
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović ocijenio je da je neophodno raditi na pomirenju što je pretpostavka za osiguranje bolje, zajedničke budućnosti regiona, a nakon toga treba se usredsrediti na ostale ciljeve.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politku i bezbjednost Ketrin Ešton rekla je da zemlje sa prostora bivše Jugoslavije imaju evropsku budućnost i da se uspjeh EU mjeri efikasnošću djelovanja u njenom susjedstvu.
“Djelotvornost EU se iskazuje u podršci koju pruža zemaljama kandidatima da sprovedu neophodne reforme na putu ka članstvu, kako bi mogle da budu ravnopravne u nastupu sa postojećih 27 članica", objasnila je ona.
Bivši američki predsjednik Bil Klinton napomenuo je da je "osnovni nedostatak Dejtona što je u nastojanju da zaštiti legitimni interes svih strana uvažio njihove strahove dajući im pravo veta", te dodao da sada treba pomoći da se prevaziđe ta ugrađena sklonost ka vetu.
Naglasivši da je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma 58 odsto stanovnika SAD bilo protiv vojnog angažmana u BiH, Klinton kaže da je oko 70 odsto Amerikanaca bilo protiv slanja trupa, dok je njegov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Semjuel Berger rekao da je BiH bila test vrijednosti.
(Srna)