Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov ocijenio je kao neosnovane izjave da su inicijative srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika prijetnje miru, te ukazao da se prevaziđena institucija visokog predstavnika pretvorila u izvor problema.
Lavrov je rekao da Rusija, kao jedan od garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma, izuzetno odgovorno pristupa svojim obavezama i pomno prati razvoj situacije u BiH.
"Reći ću iskreno, zabrinuti smo zbog neviđenog pada nivoa međuentitetskog dijaloga i povjerenja u zemlji tokom cijelog postkonfliktnog perioda", izjavio je Lavrov.
On smatra da je to u vezi sa inteziviranjem spolja podržanih pokušaja revizije dejtonske etno-administrativne arhitekture u korist unitarizacije i centralizacije BiH, na štetu ustavnih ovlaštenja konstitutivnih naroda i entiteta.
"Takva politika je izuzetno opasna po stanje u zemlji, regionu i Evropi u cjelini. Na ovo upozoravamo i partnere unutar BiH", rekao je Lavrov za "Oslobođenje", povodom 25 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Rusije i BiH.
Ruski ministar inostranih poslova je rekao da je lošem stanju u BiH znatno doprinio bivši visoki predstavnik Valentin Incko neodgovornim ponašanjem u vezi sa izmjenama Krivičnog zakona.
"Apsolutno je neozbiljno dopustiti ovakvu provokaciju bukvalno uoči ostavke, zalupiti vrata i ostaviti svima da sređuju posljedice", rekao je Lavrov.
Lavrov je ocijenio da je to još jedan pokazatelj da je institucija visokog predstavnika ne samo prevaziđena, već da se pretvorila u izvor problema.
"Davno je sazrela potreba da se ona likvidira, te da se suverena BiH oslobodi od pretjeranog starateljstva koje je ponižavajuće za njene narode", rekao je Lavrov.
S obzirom na to da je Rusija član Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma /PIK/, Lavrov je pojasnio da je uloga Savjeta bezbjednosti UN u odobravanju kandidata za mjesto visokog predstavnika nema alternativu.
"O tome svjedoči Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i praksa rotiranja visokih predstavnika koja je na snazi četvrt vijeka. Kandidatura /Kristijana/ Šmita nije dobila konsenzusnu podršku konstitutivnih naroda BiH, ni Upravnog odbora PIK-a", rekao je Lavrov i dodao da je inicijativa Rusije i Kine da se odobri imenovanje kako treba u Savjetu bezbjednosti UN, bila blokirana.
On je naveo da Šmit ne može biti priznat kao visoki prestavik za BiH jer ne predstavlja međunarodnu zajednicu predstavljenu u Savjetu bezbjednosti UN, nego desetak ambasada u Sarajevu.
Lavrov je rekao da su mir i bezbjednost glavni interes Rusije na Balkanu, te da nema potrebe tražiti neko skriveno značenje u ruskoj politici.
"Naš dijalog je zasnovan na ravnopravnosti, međusobnom uvažavanju, transparentnosti, na principima međunarodnog prava, prije svega, Povelje UN", rekao je Lavrov.
Ruski ministar inostranih poslova je rekao da je mit o malignom uticaju Moskve izmišljen.