Istražni sudija Višeg suda u Šapcu odredio je ekstradicioni pritvor od 18 dana Božidaru Vučureviću
Ovo je potvrdio portparol tog suda Slobodan Velisavljević.
On je za internet portal Radio-televizije Srbije rekao da je pritvor određen nakon saslušanja Vučurevića u Višem sudu u Šapcu.
Vučurević, jedan od osnivača SDS-a, koji je danas uhapšen po potjernici Hrvatske na graničnom prelazu Karakaj kod Zvornika, nema državljanstvo Srbije, pa tako nema ni pravnih prepreka da počne ekstradicioni postupak, saznaje RTS.
U optužnici, koju je podiglo dubrovačko Županijsko državno tužilaštvo 2008. godine, se navodi da je Vučurević u septembru 1991. godine, na području opštine Trebinje, naredio mobilizaciju teritorijalne odbrane i formiranje jedinica specijalne policije.
Tim jedinicama je, kako se navodi u optužnici, "popunjavao jedinice JNA, koje su 1. oktobra 1991. godine s područja Hercegovine i Crne Gore napale Hrvatsku i do 26. oktobra 1991. privremeno okupirale područje od Prevlake do Stona, a grad Dubrovnik držale u potpunoj blokadi".
Predsjednik SDS-a Mladen Bosić izjavio je Srni da iza hapšenja ratnog načelnika Trebinja Božidara Vučurevića stoji politika i da je evidentno da je njegova sudbina vezana za proces Jovanu Divjaku, nekadašnjem generalu Armije BiH.
Prema njegovim riječima, SDS traži od vlasti Srbije da odmah oslobode Vučurevića i da prekinu sa hapšenjem nevinih Srba po potjernicama Hrvatske koja sopstvene zločine i etničko čišćenje Srba pokušava sakriti montiranjem optužnica protiv onih koji su od njih branili srpski narod.
Županijsko tužilaštvo u Dubrovniku podiglo je u oktobru 2008. optužnicu protiv Vučurevića.
Navodeći samo inicijale, državno tužilaštvo na svojoj internet strani objavilo je da je županijsko tužilaštvo u Dubrovniku podiglo optužnicu protiv državljanina Bosne i Hercegovine B. V. (1936) zbog izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva zajedno s krivičnim djelom uništavanja kulturnih i istorijskih spomenika.
Kao predsjednik Skupštine opštine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik kriznog štaba i ratnog štaba opštine Trebinje kao i predsjednik ratnog predsjedništva opštine Trebinje, okrivljeni je tokom 1991. pa do 29. oktobra 1995, djelujući individualno i u saradnji s Radovanom Karadžićem, planirao, podsticao, naredio i na drugi način pomogao u sprovođenju ideje stvaranja Velike Srbije na prostoru bivše Jugoslavije, okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Hrvatske i protjerivanjem hrvatskog stanovništva, navodi se u optužnici.
Tereti ga da je u septembru 1991. na području opštine Trebinje naredio mobilizaciju Teritorijalne odbrane i formiranje jedinica specijalne policije, kojima je popunjavao jedinice JNA, koje su 1. oktobra 1991. s područja Hercegovine i Crne Gore napale Hrvatsku.
Te su jedinice do 26. oktobra 1991. privremeno okupirale područje od Prevlake do Stona, a grad Dubrovnik držale u potpunoj blokadi.
U napadima su, navodi se u saopštenju, postupali protivno međunarodnim konvencijama, odnosno namerno i bezobzirno su gađali artiljerijom civilne objekte i spomenike kulture pri čemu je poginuo 91 civil, a 200 civila je ranjeno dok su u okupiranim mjestima uništavali, palili i pljačkali privredne objekte i imovinu civila a ljude vodili u logore Morinj i Bileća.
Uz to, bezobzirno su gađali istorijsku jezgru dubrovačkog starog grada, spomenik nulte kategorije pod zaštitom UNESKO-a, nanoseći golemu štetu spomenicima kulture unutar zidina.
Nakon 26. oktobra 1992. i povlačenja JNA, imajući potpunu kontrolu i vlast nad oružanim snagama SAO Istočne Hercegovine, okrivljeni B. V. je zajedno sa komandom Hercegovačkog korpusa naredio da se nastavi gađanje Dubrovnika, privrednih i civilnih objekata sve do 29. oktobra 1995, pri čemu je ubijeno sedmoro civila a 11 ih je teško ranjeno uz nanesenu materijalna šteta, navedeno je u optužnici.
(agencije/MONDO)