Tadić: Srbija neće podržati referendum

Sastanku u Karađorđevu prisustvovali su predsjednik Srbije Boris Tadić, predsednik Turske Abdulah Gul, i članovi tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović, Bakir Izetbegović i Željko Komšić, a nakon sastanka predsjednik Tadić je istakao značaj procesuiranja ratnih zločina u regionu i individualizacije krivice.

Karađorđevo je mjesto na kojem su u prošlosti donošene bolne odluke, a danas je preobraženo u mjesto odluka za budućnost, rekao je Tadić.

Članovi Predsedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović su, u izjavi novinarima, procijenili da su se danas lideri tri zemlje obračunali s duhovima prošlosti.

Ističući značaj današnjeg susreta, turski predsjednik Abdulah Gul je poručio da Balkan nije na kraju Evrope, već srce Evrope.

Nakon trilateralnog sastanka sa predsednikom Turske Abudlahom Gulom i tročlanim Predsjedništvom BiH, Tadić je ponovio da Srbija u potpunosti poštuje Dejtonski mirovni sporazum kao i teritorijalni integritet svih svojih susjeda, ali da isto očekuje i od njih po pitanju Kosova.

Na pitanje novinara o referendumu koji je Republika Srpska raspisala o Tužilaštvu i Sudu BiH, Tadić je rekao da ne želi da se miješa u bilo šta što je unutrašnje pitanje BIH i što se tiče interesa njenih građana.

Tadić je rekao da bi se eventualnim miješanjem u unutrašnje stvari BiH prešla "crvena linija" i ponovile neke greške iz prošlosti.

Srbija neće podržati referendum u BiH koji bi značio podjelu BiH, dovođenje u pitanje njenog teritorijalnog integriteta i cjelovitosti, izjavio je predsjednik Srbije Boris Tadić.

"To je principijelna pozicija Srbije. Očekujem istu takvu principijelnu poziciju svih država u regionu kada je u pitanju integritet Srbije", rekao je predsjednik Srbije u Karađorđevu

Na pitanje da li čvrst stav Srbije o poštovanju integriteta BiH znači i promjenu dosadašnje politike o specijalnim vezama Srbije sa RS, Tadić je rekao da Srbija želi da sarađuje sa svim institucijama u BiH.

Predsjednik Srbije je negirao da je današnji skup međunarodna konferencija o BiH, rekavši da se radi o trilateralnom sastanku na kojem učestvuju predstavnici Srbije, BiH i Turske.

Tadić je ponovio da Srbija stoji čvrsto na stanovištu o nužnosti osude i procesuiranja svih ratnih zločina i da je to jedini način da se dođe do istine i punog pomirenja među narodima.

Kao dokaz da je Srbija opredijeljena za saradnju sa Haškim sudom Tadić je podsjetio da je do sada izručeno 44 od 46 osumnjičenih za ratne zločine i i rekao da se sve čini da i preostala dvojica haških bjegunaca - Ratko Mladić i Goran Hadžić budu uhapšeni.

Prije dvadeset godina takođe u Karađorđevu održan je sastanak Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana kada se navodno riješavala sudbina BiH. Tada se pričalo o podjeli Bosne, a sada će se govoriti o funkcionisanju postojeće države.

Susret u Karađorđevu odigrava se u klimi najnovije političke krize u BiH, budući da dva od tri konstitutivna naroda pružaju aktivan otpor trendu sve veće unitarizacije države koji podstiče dio međunarodne zajednice.

Hrvatski narodni sabor je u Mostaru prije nekoliko dana usvojio rezoluciju u kojoj se navodi da je u BiH nužno stvoriti više federalnih jedinica od kojih će bar jedna imati hrvatsku većinu.

Sa druge strane, u Republici Srpskoj se insistira na dejtonskoj arhitekturi BiH i u tom okviru uskoro će biti održan i referendum o postojanju Suda i Tužilaštva BiH.

Komšić i Izetbegović su uoči sastanka poručili da će "biti otvorena mnoga nezgodna pitanja".

Izetbegović i Komšić smatraju da je cilj sastanka osnažiti odnose BiH i Srbije, ali da se očekuju odgovori na konkretna pitanja, poput "šta će Srbija reći o referendumu o državnom Sudu i Tužilaštvu BiH, kojeg u Republici Srpskoj želi provesti Milorad Dodik".

Komšić je dodao da ga zanima da li je stav ministra spoljnih poslova Srbije Vuka Jeremića, prema kojem ne vidi ništa sporno u održavanju referenduma, uistinu i stav Srbije.

Prema njegovim riječima, u Karađorđevu je neophodno razgovarati i o potiernicama iz Srbije za građanima BiH.

Izetbegović smatra da je krajne vrijeme da se "zaustavi dezintegracija i konačno definišu prioriteti".

"Potrebno nam je bolje međusobno razumevanje. Srbi, Bošnjaci i Hrvati oslonjeni su jedni na druge i najpreči su jedni drugima", izjavio je Izetbegović.

Inicijativa Borisa Tadića za održavanjem trilateralnog sastanka, dolazi u trenutku kada Bosna prolazi kroz jednu od najvećih kriza od od završetka rata 1995 godine.

Milorad Dodik raspisao je referendum u Republici Srpskoj na kome će se građani izjašnjavati da li podržavaju zakone koje je uveo visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH.

Sastanak u Karađorđevu održava se u skladu sa Istanbulskom deklaracijom, koju su prije tačno godinu dana u tom gradu potpisali Tadić, Gul i tadašnji član bosanskog predsedništva Haris Silajdžić.

Tom prilikom oni su se saglasili da regionalna politika ubuduće treba da se zasniva na, kako je rečeno, "osiguranju bezbjednosti, stalnom političkom dijalogu i očuvanju multietničkih, multikulturalnih i multiverskih osobenosti regiona".

(agencije/MONDO)