U BiH nepismeno je 5,4 odsto stanovnika, pokazuju podaci UN. Prema posljednjim istraživanjima, to su stariji građani, te Romi.
Ukoliko bismo taj procenat računali prema posljednjem popisu stanovništva, ispada da dana škole nema oko 200.000 bh. građana. Što se tiče zemalja u regionu, i one imaju relativno alarmantne podatke, prenose Nezavisne novine.
"Srbija i Makedonija imaju po 3,5 odsto nepismenih stanovnika, Crna Gora i Rumunija po 2,7 odsto, Hrvatska u Bugarska po 1,8, Albanija jedan odsto, dok Slovenija ima 0,3 odsto nepismenih stanovnika", navedeno je u istraživanju UN-a.
Sociolozi navode da se u BiH, među nepismenima, najviše radi o populaciji koja nije bila u mogućnosti da završi osnovno obrazovanje, dok je kod Roma taj problem godinama evidentan.
Sociolog Ivan Šijaković smatra da su ovakvi podaci poražavajući, posebno za one koji su u posljednjih 15-20 godina bili na visokim funkcijama u BiH i samim tim bili odgovorni za društvenu obnovu.
"Veliki broj nepismenih u BiH je veoma izražen problem i on je posljedica nazadovanja u ovih zadnjih 20 godina", rekao je Šijaković.
On je istakao da je sam pristup školovanju i obrazovanju u BiH kampanjskog tipa i nema kontinuiteta u učenju, kao u prethodnoj državi, kada se vodilo računa o obrazovanju mladih i starih.
Komentarišući ovakve podatke, Mirko Banjac, direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS, kazao je da su preuveličani i da ne oslikavaju pravo stanje o broju nepismenih.
"Problem je što nemamo svježija domaća istraživanja, nego se moramo oslanjati na procjene, i mislim da se na taj način manipuliše ovim prostorom", rekao je Banjac i dodao da se, prema njegovim saznanjima, klasična nepismenost kreće između jedan i tri odsto.
Prema njegovim riječima, ono što povećava taj broj do tri odsto su ljudi iznad 75 godina starosti.
"Oni u suštini ne predstavljaju radno aktivno stanovništvo i njihova nepismenost je apsolutno irelevantna za nas, a broj nepismenih između jedan i dva odsto bi bila djeca u izuzetno složenim uslovima ruralnih predjela", kazao je Banjac.
On je naglasio da na našim prostorima posebno zabrinjava jezička i informatička nepismenost.
"U ovoj oblasti se mora mnogo više raditi, a manje pričati, jer jezička i informatička pismenost nisu zadovoljavajuće", istakao je Banjac.
Dževad Hadžić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH, smatra da je uzrok ovakvog stanja nebriga svih nivoa vlasti u BiH koji donose akte vezane za obrazovanje.
"Nemamo konkretne prijedloge za smanjenje nepismenosti, nemamo ulaganja u obrazovanje, nema besplatnog školovanja, a to je upravo ono što bi sigurno smanjilo procenat nepismenih u BiH", rekao je Hadžić.
(MONDO)