Vijest o dobijanju kandidatskog statusa za BiH nisam primio ni sa radošću, ni sa tugom, već sa osjećajem letargije, na šta liči i sam proces evrointegracija, rekao je Dodik za Sputnjik.
"To što se dogodilo politička je odluka koja nema veze ni sa "standardima", niti sa "evropskim vrijednostima", kaže u razgovoru za Sputnjik predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kada je prošlog juna Ukrajina dobila status kandidata za članstvo u EU, postalo je degutantno da taj isti status ne dobije i BiH, kaže Dodik i dodaje da smatra da se radi o zakasneloj griži savjesti Brisela. Međutim, griža savjesti nije jedini razlog što je BiH, prema mišljenju predsjednika Republike Srpske u ovom trenutku dobila status kandidata.
Da se radi o političkoj odluci, a ne o tome da je BiH ispunila tražene standarde i uslove, govori i činjenica da je ona još uvijek međunarodni protektorat, navodi Dodik.
"Prvi put se dešava da zemlja koja je pod protektoratom dobije neki status – postoji lažni visoki predstavnik, postoje sudije Ustavnog suda koji su stranci – sve to ostaje i Evropa se ne obazire na svoja ranija obećanja da će ta pitanja biti riješena prije kandidatskog statusa. Kada su predlagali 14 prioriteta, u njima stoji da BiH mora da bude suverena, da sama mora da odlučuje. I sve je to izgubljeno. Dakle, isključivo je pitanje politike, a ne standarda", kategoričan je Dodik.
Takođe, kako kaže, proces dobijanja kandidatskog statusa liči mu na reakciju na odnose između Rusije i EU, odnosno Zapada.
"Oni nastoje da čitav Balkan pridobiju na svoju stranu, ali to svakako neće promijeniti ništa. Mi ćemo i dalje ostati u dobrim odnosima sa Ruskom Federacijom. I sa svim drugim zemljama naravno. I sa EU. Vidjećemo na koji će način oni tretirati pristup tome", kaže Dodik.
Predsjednik Republike Srpske poslednjih godina, kako kaže, razmišlja o tome, koliko je proces evrointegracija uopšte potreban Bosni i Hercegovini. Učlanjenje u EU, prema njegovim riječima, znači gubitak suvereniteta, koji država predaje Briselu. Evrobirokrate su to uvijale u oblandu priče o evropskim standardima i vrijednostima, a toga više nema.
Dobijanje kandidatskog statusa za BiH Dodik više posmatra kao nešto što činovnicima u Briselu služi da se hvale da su nešto uradili, a, kako ističe, nisu uradili ništa.
"Posljednjih godina sve više razmišljam da li je proces pridruživanja Evropskoj uniji za nas", kaže Dodik i dodaje: "Djeluje da je to neizbježno, ali to je zato što je Evropa napravila svojevrstan sistem okupacije za zemlje koje su na evroputu, tako da najčešće sistemom kažnjavanja pokušavaju da dobiju saglasnost za neko kretanje. Dokle će to ići, dokle će to ljudi trpiti, da li će se Evropa zadržati… Uglavnom, jedan moj prijatelj koga veoma cijenim i koji je dugo u politici, kaže da, dok mi dođemo do EU, ona će se raspasti. Tako da je i to varijanta, vidjećemo šta će biti".
Slučajnost je htjela da se istog dana kada je Evropski savjet odlučio da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU, politički prvaci iz BiH, pobjednici na izborima iz oba entiteta, sastanu i dogovore formiranje zajedničkih institucija.
Iz Republike Srpske su bili prisutni predstavnici koalicije okupljene oko Dodikovog SNSD-a, a iz drugog entiteta predstavnici HDZ-a i "Osmorke", koalicije okupljene oko SDP-a.
Dogovor oko formiranja vlasti u zajedničkim institucijama pao je veoma brzo, što je neuobičajeno za bh. uslove.
Dodik navodi da će, za razliku od dosadašnjih praksi, zajedničke institucije vlasti biti formirane već u prvoj polovini januara iduće godine.
"Do Nove godine će otpočeti procedura, ali imajući u vidu proceduralne stvari, protokole, zakazivanja i ostalo, u prvoj polovini januara i formalno će biti izabran Savjet ministara", najavljuje predsjednik Srpske.
Prema zakonu, Republika Srpska u Savjet ministara delegira četiri ministra. Na sastanku sa partnerima definisano je koja ministarstva pripadaju Srpskoj. To su Ministarstvo finansija i Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom, kao i Ministarstvo bezbjednosti, koje je, prema Dodikovim riječima od posebnog značaja za Srpsku.
"Mi imamo politiku vezanu za migrante koja ne korespondira ni sa evropskom politikom u značajnom obimu, niti korespondira sa politikom u drugom dijelu BiH. Mi ne želimo da vidimo migrante stacionirane na našim prostorima. I ministarstvo bezbjednosti imaće određenu ulogu u svemu tome. Mislim da je to važno", kaže on.
Četvrto ministarstvo koje je dogovorom pripalo Srpskoj je Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica.
"Tu ima dosta programa pomoći izbjegličkoj populaciji ili onima moji se vraćaju putem izgradnje stambenih i drugih objekata. Mada realno, nema više potrebe za takvim ministarstvom koje se bavi izbjeglicama jer je to tema koja se pojavljuje samo u administrativno-birokratskim formama, ali tu nema pitanja koja se u okviru redovnih ministarstava ne mogu riješiti. Dakle, ta četiri ministarstva", ističe Dodik.
Što se formiranja zajedničkih institucija tiče, Dodik napominje da se ne radi o koaliciji, već o partnerstvu stranaka koje su na izborima u entitetima dobile demokratski legitimitet.
Stoga je i napravljeno logično partnerstvo – sa strankama iz Federacije koje su osvojile najveći broj glasova.
Međutim, pored same brzine kojom je dogovor postignut, upada u oči i činjenica da su učesnici sastanka pažnju obratili na ono što ih spaja, a ne na ona pitanja (kao što je članstvo u NATO) u kojima se sukobljavaju.
"Mi diskutujemo o tome, ali to nije dio dokumenta koji smo potpisali. Ne preferira se NATO ni u kom pogledu. U svakom slučaju, naše osnovne, bazične politike ostaju iste. NATO neće imati našu podršku za članstvo BiH. Vidim da neki kažu da je to prihvaćeno. Nije tačno", kaže Dodik i naglašava da je prihvaćen program reformi u kome se prvi put napominje da to ne prejudicira članstvo u Alijansi.
"Druga stvar, više nema komisije za integracije sa NATO-om, koja je bila do skoro, nego ima komisija za saradnju sa NATO-om. Prema tome, sve je to promIЈenjeno. Oni koji govore o tome, najbolje ih demantuju funkcioneri NATO koji kažu da svaka odluka o integracijama mora da bude usvojena na nivou BiH. Znači, ništa nije odlučeno. Mi to nećemo, mi pratimo Srbiju. I vjerujem da je, kako se stvari odvijaju, sve manje mogućnosti da mi budemo dio tog saveza", ističe Dodik.
Sada, kada je dogovor sa partnerima iz Federacije napravljen, Dodik, kako kaže, očekuje da budu odblokirani i svi razvojni projekti u Republici Srpskoj koji su, zahvaljujući stavu SDA, bili zaustavljeni.
Vreme je izgubljeno, naglašava, ali ako ne bude saglasnosti za izvođenje projekata u Srpskoj, neće biti ni saglasnosti za izvođenje projekata u Federaciji.
(RTRS)
