Premijer RS Radovan Višković, koji je drugi put imenovan za mandatara za sastav nove Vlade RS, danas je pred narodnim poslanicima predstavio ekspoze.
Na početku je istakao da je, plan rada koji je izložio u decembru 2018. godine, u značajnoj mjeri morao biti modifikovan, prvo zbog pandemije virusa korona i sukoba u Ukrajini.
„Naš zajednički cilj i zadatak i dalje jeste jaka, stabilna, prosperitetna Republika Srpska, sa punim, dejtonskim institucionalnim kapacitetima, sa kojima će biti u stanju adekvatno odgovoriti na sve zahtjeve njenih građana“, rekao je Višković.
Naveo je da je u okviru poreske reforme rasterećenja rada, od 2018. godine do danas izvršeno višestruko rasterećenja rada, jer je došlo do povećanja osnovnog ličnog odbitka sa 200 КM na 1.000 КM, smanjenja zbirne stope doprinosa sa 33% na 31%, smanjenja stope poreza na dohodak od ličnih primanja sa 10% na 8%, te povećanje ličnog odbitka za izdržavane članove porodice u 100%-om iznosu.
„Ukupni efekti poreskog rasterećenja rada iznose oko 415 miliona КM godišnje, što praktično znači da se Vlada Republike Srpske godišnje odriče tog iznosa u korist radnika. Ujedno, u posmatranom periodu, poreski klin, koji odražava poresko opterećenje, odnosno učešće poreza i doprinosa u bruto plati, smanjio se sa 38,5% na 34,1%, posmatrano za neto platu od 1.000 КM“, kazao je.
Dodao je da je prosječna plata nakon oporezivanja sa 857 КM 2018. godine, povećana na 1.198 КM u oktobru 2022. godine.
„Neefikasnost javnog sektora definisali smo prvenstveno kroz neefikasnost javnih preduzeća, a unapređenje javne uprave RS, vezivali smo za njenu digitalizaciju. Sada, nakon četiri godine mandata, mogu da kažem da samo napravili iskorak po pitanju stvaranja uslova za reformu javnih preduzeća“, rekao je Višković.
Višković je detaljno govorio o ekonomskim kretanjima u protekle četiri godine u RS, dok je on vodio Vladu RS, te govorio o realnom rastu bruto domaćeg proizvoda, pokrivenosti uvoza izvozom koja se kretala između 75,5% i 79,4%, što je najveća pokrivenost uvoza izvozom od kada se taj pokazatelj prati u Republici Srpskoj.
„Broj zaposlenih je po prvi put u Republici Srpskoj premašio 284.000, a broj osiguranika po prvi put premašio je 326.000“, naveo je Višković.
Istakao je i da je prema procjenama Ministarstva finansija, 2022. godine očekuje se prosječna inflacija od 13,3%, a 2023. godine 6 %, tako da će kratkoročni cilj Vlade biti borba sa inflacijom i očuvanje dostignutog nivoa kupovne moći građana.
„Llično ću, u prvom redu, insistirati na pojačanom i vidljivom radu kontrolnih organa na svim nivoima vlasti, kako bi se obuzdao rast cijena u onim djelatnostima gdje za to ne postoje opravdani razlozi. Sa druge strane, nastavićemo da pružamo ciljanu podršku našim građanima, i to onim kategorijama kojima je to najpotrebnije, u cilju očuvanja dostignutog nivoa kupovne moći“, kazao je Višković.
Rekao je i da će se morati odgovornije ponašati prema energiji.
„Da se ne bi doveli u situaciju da zbog neodgovorne i nepotrebne potrošnje, izgubimo značajna sredstva koja možemo dobiti prodajom viškova energije po znatno većim cijenama na berzama i to koristiti za druge potrebe“, istakao je.
Ključne reformske oblasti koje će biti u fokusu nove Vlade RS su, kazao je Višković: ekonomski rast, digitalizacija, reforma javnih preduzeća, zdravstvena i socijalna politika i demografska obnova RS.
Kazao je da će na prvoj, konstitutivnoj sjednici nove Vlade RS, imenovati tri radne grupe.
„Prva grupa imaće zadatak da do prve polovine 2023. godine izradi Socijalnu kartu RS, koja će nam omogućiti pravedniju raspodjelu i bolje ciljanje svih vrsta socijalnih davanja u Republici Srpskoj, te povećanje davanja za najugroženije kategorije društva. Mandat druge grupe će biti da do prve polovine 2023. godine inovira Strategiju demografske obnove Republike Srpske, kojom će biti definisana demografska i migraciona politika, te svi resursi stavljeni u funkciju osiguranja obrazovane i kvalitetne radne snage. I treća će imati mandat da do polovine 2024. godine izradi Strategiju održivog razvoja RS za period 2025-2030. godina, kojom ćemo definisati nove pravce razvoja Republike Srpske, vezujući je za ciljeve održivog razvoja do 2030. godine, a koja će biti usvojena do kraja 2024. godine“, kazao je Višković.