Ministar pravde RS Miloš Bukejlović izjavio je da ne postoji nijedan vid cenzure koji bi proistekao iz kriminalizacije klevete, odnosno uvođenja ovog krivičnog djela u Krivični zakonik, niti vršenja pritiska na medije ili ograničavanja slobode govora i izražavanja.
Bukejlović je naveo da je Nacrtom krivičnog zakonika uvedena cijela jedna glava krivičnih djela protiv ugleda i časti u koje spadaju i kleveta i uvreda, ali i krivično djelo iznošenje ličnih i porodičnih prilika, kao i krivično djelo javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri ili nacionalnosti.
On je naveo da ova djela imaju takođe preventivnu svrhu, kako bi se izvršila na neki način dekontaminacija medijskog prostora, a kazne su isključivo novčane, od 5.000 do 120.000 KM.
Kada je riječ o uvredama na društvenim mrežama, Bukejlović je rekao da se kvalifikovani oblik uvrede može podvesti pod to pitanje ako je uvreda postala dostupna većem broju lica.
"Međutim, konkretizovali smo i novo krivično djelo koje ne spada u ovu glavu krivičnih djela protiv časti i ugleda, nego krivičnih djela protiv ljudskih prava i sloboda, a to je neovlašteno objavljivanje tuđih snimaka, prepisa i spisa", rekao je Bukejlović za ATV.
Kada je riječ o Prijedlogu zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe, Bukejlović je rekao da on predviđa širi krug lica koja će biti upisivana u ovaj registar.
On je naveo da je predviđeno da Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ vodi poseban registar lica koja su izvršila krivična djela protiv integriteta djeteta i maloljetnika.
Bukejlović je rekao da će se, prema novom zakonskom rješenju od lica upisanih u navedeni registar tražiti da se uzdržavaju od boravka, odnosno približavanja mjestima na kojima se često nalaze djeca, kao i da promjene ličnih podataka prijavljuju nadležnim organima.
Registar se, kako je naveo, smatra tajnim podatkom i daje se samo u izuzetnim slučajevima, u zavisnosti od zahtjeva tužilaštva, suda, organa unutrašnjih poslova.
Bukejlović je dodao da pravo na te podatke imaju ustanove i institucije koje su u svom radu u neposrednom kontaktu sa djecom.
"Kada u radni odnos treba da bude primljeno lice na poslovima u kojima se vrši neposredni kontakt sa djecom, mora se izvršiti uvid u ovaj registar", dodao je on.
On je naglasio da je svrha svakog regulisanja u ovoj oblasti prevencija, te da je zakon usklađen sa međunarodnim i tekovinama prava EU.
Govoreći o krivičnom djelu krađe električne energije, Bukejlović je rekao da je ovo krivično djelo uvršteno na inicijativu Republičkog javnog tužilaštva, koje je kroz svoju praksu utvrdilo da je prethodna definicija bila nedovoljno razrađena i da je dovodila do toga da se istrage obustavljaju ili da postoji neujednačena sudska praksa pri odlučivanju.
"Ovaj put smo na naki način to djelo redefinisali, a kazne su ostale iste", rekao je Bukejlović.
(Srna)
