Piscu Zaharu Prilepinu, koji je nedavno teško ranjen u atentatu, prije pet godina je odlukom nadležnih organa zabranjen ulazak u BiH. Provjerili smo da li će promjena vlasti i političkih kadrova u ovim organima ukinuti zabrane.
Odgovarajući danas u Banjaluci na pitanje, da li će ova zabrana ali i druge (zabrana ulaska istoričaru Milošu Koviću), biti ukinuta, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kaže da je njegov stav da zabrane treba ukinuti.
"Moj pristup je da treba ukinuti zabrane svima kojima su uspostavljene. To je uspostavljeno u jednom potpuno izopačenom sistemu, u kojem su (vladali) Osmica (Osman Mehmedagić) i njegov SDA..."
Na konstataciju da SDA, a ni Osman Mehmedagić, više nisu na pozicijama koje mogu odlučivati o tome, Dodik je odgovorio:
"To je stvar nadležnih organa, prije svega. Moj princip je da treba svima da se ukine."
Prilepin, savremeni ruski književni klasik, prevođen na 17 jezika, ali i čovjek sa vojničkim stažom u Čečeniji i Donbasu, u avgustu 2018. godine krenuo je iz Beograda u Banjaluku gdje je trebalo da gostuje u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS u sklopu "Kočićevog zbora". Vraćen je sa granice gdje mu je saopšteno da predstavlja opasnost po BiH.
"Naredbom OBA-e BiH (Оbavještajno-bezbjednosne agencije) Prilepin ima zabranu ulaska u BiH. Njegovo prisustvo na teritoriji BiH predstavlja prijetnju bezbjednosti BiH, javnom poretku ili međunarodnim odnosima BiH", pisalo je u obrazloženju Granične policije o zabrani ulaska.
Ovo je izazvalo žestoke reakcije političara i javnosti u Republici Srpskoj. Dodik je tražio da se vlast izvini Prilepinu, a za sve je optužio tadašnje političare iz SDS i PDP koji su učestvovali u vlasti na nivou BiH (ministar bezbjednosti je bio Dragan Mektić, a član Predsjedništva, Mladen Ivanić).
Iste godine Dodik je Prilepina odlikovao Ordenom Njegoša I reda. Profesoru istorije Milošu Koviću zabrana je uručena u martu prošle godine uz slične i bučne reakcije političara iz Republike Srpske.
U međuvremenu je došlo do promjene vlasti na nivou BiH (uz učešće koalicije predvođene SNSD-om), a u skladu s tim i kadrova u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji, Službi za poslove sa strancima i Graničnoj policiji, ali i Ministarstvu bezbjednosti BiH gdje sada sjedi Nenad Nešić (DNS).
On je za Mondo rekao da će u narednom periodu inicirati sastanak na temu lica kojima je zabranjen ulaz u BiH jer želi da vidi ko od njih predstavlja stvarnu prijetnju po bezbjednost imovine i građana, a kome je ulaz zabranjen iz političkih razloga "odnosno, voljom jedne stranke i njenih poslušnika".
"Svi oni koji ne predstavljaju bezbjednosnu prijetnju - uradiću sve što je u mojoj moći da im se skine zabrana ulaska, a pogotovo mislim na intelektualce, koji ne mogu i ne bi trebali da budu prijetnje po bilo koga", objašnjava Nešić.
Odluke o zabranu ulaska donosi OBA, na osnovu bezbjednosne procjene i šalje ih Službi za poslove sa strancima. Od februara ove godine na čelu OBA-e je Almir Džuvo. Mehmedagić je smijenjen, a u međuvremenu se našao u nemilosti organa Sjedinjenih Američkih Država.
Uz Mehmedagića promijenjeni su i drugi kadrovi: zamjenik direktora OBA-e iz reda srpskog naroda, na prijedlog Milorada Dodika, postao je Risto Zarić, a Žarko Laketa je sada direktor Službe za poslove sa strancima.
(Mondo)
