U medije je prvo "procurio" navodni dogovor sa sastanka predstavnika vlasti na nivou BiH čiji domaćin je juče bio predsjednik SNSD i Republike Srpske Milorad Dodik. Istovremeno sarajevski mediji objavili su prijedloge ili zahtjeve "trojke".
Osim Dodika juče su sastanku prisustvovali Radovan Višković (SNSD), Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), Dragan Čović (HDZ BiH) i šefovi stranaka "trojke" Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS).
Sastanak je, održan juče u Laktašima, bio zatvoren za javnost, a kako je objavio RTRS postignuta je saglasnost oko mnogih pitanja. Međutim, ono što je objavljeno izgleda kao prijedlog Milorada Dodika odnosno SNSD-a i stranaka iz Republike Srpske.
Sve što je objavljeno u medijima za sada izgleda kao "puštanje probnih balona".
Evo o čemu je riječ, a što je predstavljeno kao "dogovor":
Dogovoreno je da se od Evropske komisije traži tačan, precizan datum za početak pregovora EU – BiH.
Dogovoreno je da se u Domu naroda glasa protiv ovog predloženog zakona (prijedlog SDA) i da se isti vrati u redovnu proceduru.
Dogovoreno je da cenzus iznosi četiri odsto za lokalne izbore, a za opšte da cenzus bude postavljen na pet odsto;
Mandat pripada stranci, izborne liste da budu zatvorene i ukidaju se preferencije. Za one koji odu iz izvršne funkcije, mogu se vratiti u zakonodavne organe.
Predloženo je obavezno glasanje svih državljana BiH, "inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta da se formira fond s isključivom namjenom da se podrži obrazovanje"
Izbor članova Predsjedništva BiH: prijedlog je da kandidata iz reda bošnjačkog naroda bira čitava FBiH, za hrvatskog člana se mijenja na ranije predloženi način HDZ-a BiH, a za kandidata iz reda srpskog naroda radi usklađivanja sa sudskim odlukama može se definisati da se iz Republike Srpske bira „Srbin i ostali“, isto tako da se definiše i u FBiH, kako bi svi imali mogućnost da budu kandidovani.
Obezbijediti softver za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića. Prvo ide glasačka kutija pa skener, zbog zaštite privatnosti. Ako bude odstupanja broja izdatih listića i broja glasova, ponovo će se brojati; ako opet bude nepravilnosti, izbori se ponavljaju, birački odbori se mijenjaju i uz to će se predvidjeti da budu krivično odgovorni.
Članovi biračkih odbora
Razgovarali su o izboru nove Centralne izborne komisije BiH. Potrebno je uvažiti iskustva izbora u susjednim zemljama (Srbija). Nije prihvaćen prijedlog da CIK bira članove, a pogotovo predsjednike biračkih odbora.
Sve oko Izbornog zakona završiti do kraja drugog mjeseca u Parlamentu BiH; Lider HDZ-a BiH Dragan Čović da do ponedjeljka dostavi nacrt svim stranama.
Ustavni sud BiH:
Do kraja aprila usvojiti reformu Ustavnog suda BiH na način da dvoje sudija bira Republika Srpska, četvoro sudija bira FBiH, a troje sudija da se bira u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Dogovoreno je da se do kraja aprila donese Zakon o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH.
Budžet BiH:
Okvir je isti što se tiče izvornih prihoda + 40 miliona KM koje dolaze iz dobiti Centralne banke BiH. Ne diraju se prihodi od PDV-a i ostaju na istom nivou.
Vezano za Ekonomski program reformi dogovoreno je da Vlada Republike Srpske i Vlada FBiH dostave svoje strategije i da Savjet ministara BiH dostavi ono što njima pripada te da se to, bez izmjena, objedini u jedan dokument.
Fiskalni savjet BiH zakazati za utorak.
Neraspoređena sredstva:
Od akciza su prikupljena gotovo 254 miliona KM. Dogovoreno je da se taj iznos sredstava dijeli 36 odsto za Republiku Srpsku, a 64 odsto FBiH. Ostaje i dalje 10 posto sredstava za poravnanje u narednom periodu, a 90 odsto sredstava se distribuira na dosadašnji način.
Sredstva RAK-a, prikupljeno je 37 miliona KM. Od tog iznosa 10 miliona KM ide za medije (40 posto BHT, 30 posto za medije u Republici Srpskoj i 30 posto za medije u FBiH, uplaćuje se vladama da dalje raspoređuju); Iznos od 27 miliona KM se dijeli tako što se prvo izračuna koliko mora ostati Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a ostalo će se prebaciti entitetima za projekte.
Elektroprenos BiH, novu skupštinu zakazati za 5. februar 2024. godine i na toj skupštini usvojiti plan investicija, postavljenje upravnih odbora, izvršnih direktora i generalnog direktora u statusu v.d.-a i raspisati konkurse za te funkcije.
Zakon o Sudu
Sud BiH:
U Zakonu o Sudu BiH, u prelaznim i završnim odredbama, definisati tačan datum početka rada Apelacionog vijeća.
Nije dogovoreno da Zakon ide, jer ostaje i dalje neslaganje sa sjedištem Apelacionog vijeća.
Naglasiti da Sud BiH odlučuje po zakonima koje donosi Parlamentarna skupština BiH.
Napomena: "Čitav ovaj paket dogovora će biti moguće održati samo pod uslovom neuplitanja stranaca."
Sarajevski "Dnevni avaz" nešto kasnije objavio je prijedlog dogovora iza kojeg stoje stranke "Trojke"
Kako saznaje portal "Avaza", "trojkin" prijedlog dogovora razlikuje se od onog koji je na svoj zapisnik dostavio SNSD. Najveći kamen spoticanja su Ustavni sud i izmjene Izbornog zakona.
Kako se navodi u dokumentima kada je u pitanju Ustavni sud BiH, "trojka" navodi da bi izmjene zakona o izboru sudija Ustavnog suda mogle biti usvojene u parlamentarnoj proceduri ukoliko se ispuni uslov dobijanja datuma otvaranja pregovora sa EU.
"Trojka" je predložila da se odmah krene u ograničene izmjene Ustava BiH, kako bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava, te na taj način otklonila diskriminacija u izbornom procesu.
Iz "trojke" u prijedlogu dogovora takođe navode da nije postignuta saglasnost o Zakonu o Sudu BiH, s obzirom da ostaje i dalje neslaganje u vezi sa sjedištem Apelacionog vijeća.
"Zatraženo je od strane SNSD-a da se u Zakon unesu odredbe po kojoj Sud BiH odlučuje po zakonima koje donese PS BiH", navodi se u prijedlogu dogovora.
Kao napomenu su stavili da je stav SNSD-a da u slučaju nametanja odluke OHR-a u vezi sa navedenim procesima, usaglašeni koraci neće biti provedeni.
(MONDO)