RS je uz Bjelorusiju jedina u Evropi koji u svom ustavu ima smrtnu kaznu jer bošnjački klub u Vijeću naroda RS blokira amandmane na promjenu Ustava RS.
Naime, u članu 11 Ustava RS stoji da se za najteže oblike krivičnih djela može primijeniti smrtna kazna, što je u suprotnosti s Evropskom poveljom o ljudskim pravima i s pravnom stečevinom EU, koja je u potpunosti zabranila izvršenje smrtne kazne, pišu Nezavisne novine.
Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, rekao je da su poslanici u paketu ustavnih amandmana glasali za ukidanje smrtne kazne, ali da je procedura stala zbog blokade u Vijeću naroda.
"Narodna skupština RS je usvojila 29 amandmana prije tri godine. Taj paket još stoji u Vijeću naroda RS. Treba pitati Klub Bošnjaka zašto neće da ga prihvate", rekao je Radojičić.
Edin Ramić, šef Kluba Bošnjaka u prošlom sazivu Vijeća naroda, kaže da bošnjački delegati nisu bili protiv ukidanja smrtne kazne, nego su odbili da ih "ucjenjuju da prihvate ili cijeli paket amandmana ili ništa".
"Oni su na neki način nastupili isključivo u smislu 'ili ćete izglasati sve ili ništa'. Amandman o ukidaju smrtne kazna za nas nije ni bio sporan, ali je problem što su neki u NS RS smatrali da uz tu smrtnu kaznu mogu prikačiti i druge amandmane koji su za nas i te kako sporni", rekao je Ramić.
Momir Malić, predsjedavajući sadašnjeg saziva Vijeća naroda RS, govori da je moguće postići rješenje, jer sada u Poslovniku postoji mogućnost da se bošnjački delegati izjasne pojedinačno o svakom od amandmana. Rekao je da je za Bošnjake sporan amandman o promjeni glavnog grada RS, ali da bi mogli prihvatiti preostale amandmane. Malić je naveo da je 10. sjednica, na kojoj je u prošlom sazivu raspravljano o paketu, "elegantno prekinuta" kada je postalo jasno da će Bošnjaci biti protiv paketa, te da se čeka pogodan momenat da se prekinuta sjednica nastavi.
"Razgovarao sam sa šefom Kluba Bošnjaka i mislim da ima prostora da se pitanje tog paketa amandmana riješi na način da bude usvojeno ono što nikom nije sporno. Mislim da smrtna kazna za njih nije sporna i da će oni glasati za njeno ukidanje", rekao je Malić.
Međutim, Ševket Hafizović, bošnjački delegat, kaže da oni nemaju ništa protiv ukidanja smrtne kazne, ali da bilo kakvo amandmansko djelovanje na Ustav RS mora sačekati reformu Ustava BiH.
"Pošto i međunarodna zajednica na te probleme ne gleda odvojeno nego kao na paket, onda mislim i da te izmjene Ustava RS treba da idu u paketu s izmjenama Ustava BiH. Ne može RS imati Ustav koji nema nikakve veze s Ustavom BiH. Mišljenja sam da to treba uraditi zajedno", rekao je Hafizović.
Zoran Lipovac, delegat Hrvata u Vijeću naroda, ističe da bi Ustav RS trebalo izmijeniti ukidanjem smrtne kazne.
"Ne mislim da treba da se poredimo s Bjelorusijom. Mi ćemo podržati taj amandman kada to dođe na dnevni red. Iako ta odredba stoji u Ustavu, ona se ne može primijeniti jer evropske konvencije po Dejtonskom sporazumu imaju jaču pravnu snagu, tako da praktično ne bi bilo moguće izvršiti smrtnu kaznu u RS čak i kad bi to neko želio", rekao je Lipovac.
FBiH smrtnu kaznu ukinula 1998. godine
FBiH je u svom ustavu ukinula smrtnu kaznu još 1998. godine, navodi se u dokumentu OEBS-a o analizi predmeta procesuiranja ratnih zločina u BiH.
"Krivičnim zakonom FBiH iz 1998. godine formalno je ukinuta smrtna kazna, a umjesto nje uvedena kazna zatvora u trajanju od 40 godina", navodi se u tom dokumentu.
U istom dokumentu navodi se da je Ustavom BiH iz 1995. godine, koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, onemogućeno izvršenje smrtnih kazni.
"Smrtna kazna više nije mogla biti izrečena, jer bi to predstavljalo povredu Protokola br. 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima", navodi se u dokumentu.
(MONDO)