Od 45 odsto do čak 65 odsto odraslih građana u Republici Srpskoj sklono je alkoholu. Istraživanja pokazuju da se oko 20 odsto mladih odaje ovom poroku.
Na Odjelu za alkoholizam banjolučke Klinike za psihijatriju, na liječenju se nalazi 17 pacijenata.
Najmlađi pacijent koji je liječen u ovoj ustanovi imao je 19 godina, piše "Fokus".
Tatjana Maglov nacionalni koordinatora za borbu protiv alkoholizma, kaže da znak za uzbunu treba da bude to što je sve više mladih ljudi koji se liječe od ove bolesti.
"Iako je prosječna dob alkoholičara između 40 godina i 50 godina, sve je veći broj pacijenata koji se liječe od alkoholizma u dobi ispod 30 godina. To je alarmantno, pogotovo ako uzmemo u obzir da je za razvoj bolesti potrebno četiri godine do pet pijenja, a da se na liječenje javljaju pacijenti tek kad posljedice alkoholizma postanu izražene", istakla je Maglov.
Ona je dodala da su razlozi zbog koji ljudi posežu za alkoholom brojni, od toga da se opijanje smatra socijalno poželjnim ponašanjem do toga da se čašicom nastoje prevazići razne životne poteškoće i problemi.
"Od ljudi se očekuje da piju u različitim socijalnim događanjima, na rođendanima, skupovima, slavama, druženjima svih vrsta, pa i na sahranama, parastosima i slično. Zbog samog dejstva alkohola mnogi ga koriste za različite smetnje i poboljšanje apetita, zatim radi različitih emocionalnih i psihičkih problema, straha, napetosti, neraspoloženja i slično", navela je dr Maglov.
Prvi znak da je neko postao zavisan o alkoholu jeste nemogućnost rekonstrukcije događaja u periodu pijenja i nakon njega, odnosno "rupe u sjećanju".
"Gubitak kontrole nad uzimanjem alkohola siguran je znak zavisnosti, a odnosi se na nemogućnost kontrole toga kad počinjemo da pijemo, koliko popijemo i koliko dugo pijemo. Zanemarivanje svakodnevnih aktivnosti i obaveza, nastavak pijenja bez obzira na svjesnost štetnog uticaja alkohola po zdravlje i socijalnu sredinu, te pojava apstinencijalne krize nakon prekida pijenja, takođe pokazuju da je ta osoba postala zavisnik od ovog poroka", pojasnila je dr Maglov.
Prema njenim riječima, borba protiv ovog velikog zdravstvenog problema odvija se na više frontova, a jedan od njih je da se zabrane reklame koje promovišu opijanje.
"Osim toga treba donijeti zakonske odredbe koje će ograničiti dostupnost alkohola, povećati znanja i svjesnost cjelokupne zajednice o štetnom dejstvu alkohola, a time povećati znanja o zdravlju i očuvanju zdavlja", istakla je dr Maglov.
Ona je dodala je je neophodno povećati kapacitete za liječenje onih koji su oboljeli zbog prekomjerne upotrebe alkohola, naročito vanbolničke kapacitete, kao i učešće socijalnog rada i nevladinog sektora u rješavanju ovog problema.
Sociolozi pojašnjavaju da su uzroci sve većeg odavanja alkoholu u tradicionalnim običajima koji vladaju na Balkanu.
"Odbiti čašicu na Balkanu znači prekršiti običaj, odnosno znači uvredu za onog ko je nudi i to ima korijene u tome što je ovaj porok sve prihvatljiviji i zastupljeniji na našem području", smatra sociolog Ivan Šijaković.
Emocionalno nestabilne osobe koriste alkohol kako bi prividno riješili poteškoće ekonomske prirode.
"Kada neko, a danas je takvih mnogo, ne može sebi ili porodici da obezbijedi normalne uslove za život, školovanje, liječenje i drugo, često će se okrenuti ovom poroku da bi bar nakratko zaboravio na probleme", dodaje Šijaković.
Sttručnjaci napominju da uspješno tretiranje alkolizma u savremenom društva podrazumijeva prevenciju, odvikavanje i resocijalizaciju.
U tom pogledu neophodno je da se obezbijedi dovoljan broj savjetovališta za prevenciju i borbu protiv alkoholizma, kao i adekvatnih bolničkih kapaciteta.
(MONDO)