Narodna skupština RS počela je današnje zasjedanje u Banjaluci, a planirane su dvije posebne sjednice.
Isped Kabineta predsjednika RS, Jelena Pajić - Baštinac je obrazložila odluku da se pristupi donošenju novog Ustava RS i kazala da je urušavanje Ustava RS vršeno 20 godina na razne načine, kroz odluke visokog predstavnika, Ustavnog suda BiH i međunarodnih subjekata.
“Došlo je do značajnog proširenja nadležnosti BiH, neustavnim prenosom nadležnosti”, rekla je.
Ministar pravdeRS Miloš Bukejlović je rekao da je namjera da se zaštiti ustavna poziocija RS donošenjem novog ustava, kao i da je ovo značajan političko-pravni trenutak za RS.
Podsjetio je da je postojeći Ustav RS donesen u specifičnim okolnostima i pretprio je brojne izmjene, od kojih su mnoge bile mimo volje institucija RS.
Novim Ustavom RS predviđeno je ukidanje Vijeća naroda RS, potpredsjednikan, uvođenje Vojske RS, regulisanje pitanja Brčko distrikta, Banjaluka kao glavni grad, Istočnog Sarajeva /Pale kao prijestonice Srpske.
NSRS počela posebno zasjedanje: Pred poslanicima nacrt novog Ustava RS i Dodikov prijedlog zakona
Za njegovo današnje usvajanje potrebna je prosta većina, nakon čega treba uslijediti javna rasprava. Za eventualno konačno usvajanje novog Ustava RS potrebna je dvotrećinska većina, odnosno glasovi 55 poslanika.
“Republika Srpska je država srpskog naroda i svih naroda i građana koji u njoj žive”, navodi se u nacrtu novog Ustava RS.
U članu 4 definisano je da RS samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije, te da joj pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koji su članom 3. Ustava BiH izričito predviđene kao nadležnosti institucija BiH.
Članom 5 kaže se da Republikan Srpska suvereno odlučuje o ovlašćenjima zadržavajući pravo da svojom slobodnom voljom istupa iz sporazuma na nivou BiH. Dalje je definisano da se sporazum iz ovog stava može potvrditi referendumom, te da se sporazum o promjeni granične linije između RS i FBiH može takođe potvrditi referendumom.
Član 6 propisuje da NSRS i Vlada mogu obustaviti primjenu bilo kojeg akta, mjere ili aktivnosti organa na nivou BiH, a koji nemaju Ustavu BiH.
“Zakoni koji nisu u isključivoj nadležnosti BiH ili koji nisu proistekli iz sporazuma entiteta ne proizvode pravno dejstvo u RS”, navodi se.
Takođe, propisano je da će se zakoni koje donosi Parlamentarna skupština BiH primjenjivati na teritoriji RS tek nakon što ih potvrdi Narodna skupština RS.
Članom 9 je propisano da RS “ima pravo na samoopredjeljenje”, te da može “uspostavljati specijalne paralelne veze, udruživati se u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja sa susjednim i drugim državama ili grupom država”.
Kao službeni jezici navode se “srpski, te jezici bošnjačkog i hrvatskog naroda”.
Propisano je i da RS može proglasiti vojnu neutralnost ili odlučivati o vojnom savezu sa drugim državama.
Članom 116a propisano je da RS ima svoju vojsku i da se o Vojsci Republike Srpske donosi poseban zakon.
Nacrtom ustava nije predviđeno postojanje Vijeća naroda RS, a više nema ni potpredsjednika, dok predsjednik RS neće biti krivično ili građanski odgovoran za bilo koji postupak izvršen u okviru njegove dužnosti.
Što se tiče Prijedloga zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS, a koji je po hitnom postupku u proceduru uputio predsjednik RS Milorad Dodik, navedeno je da se on “donosi sa ciljem efikasne zaštite ustavnog uređenja Republike Srpske”.
Primjenjuje se radi otkrivanja i krivičnog gonjenja za propisano 21 krivično djelo i to: napad na ustavno uređenje, ugrožavanje teritorijalne cjeline, dovođenje RS u položaj potčinjenosti ili zavisnosti, ubistvo predstavnika najviših organa, otmica najviših predstavnika RS, oružana pobuna, sprečavanje borbe protiv neprijatelja, služba u neprijateljskoj vojsci, pomaganje neprijatelju, protivzakonito formiranje paravojnih i parapolicijskih snaga, podrivanje odbrambene moći RS, diverzija, sabotaža,špijunaža odavanje tajne RS, upućivanje i prebacivanje na teritoriju RS oružanih grupa, oružja i municije, pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela protiv ustavnog uređenja, stvaranje grupe ili organizovane kriminalne grupe za vršenje krivičnih djela protiv ustavnog uređenja RS, nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS, te druga krivična djela kojima se posredno ili neposredno ugrožava ustavno uređenje i teritorijalni integritet RS.
Oovim zakonom predviđeno je i formiranje Specijalnog tužilaštva i Specijalnog suda RS.
(MONDO)
