Obeležena 140. godišnjicu smrti kneza Mihaila Obrenovića u Sabornoj crkvi u Beogradu.
Ministarstvo rada i socijalne politike obeležilo je 140. godišnjicu smrti kneza Mihaila Obrenovića u Sabornoj crkvi u Beogradu, uz polaganje venaca i odavanje visokih državnih i vojnih počasti.
Vence su kraj sarkofaga položili predstavnici delegacija ministarstva rada i odbrane, Generalštaba Vojske Srbije, grada Beograda i predstavnici nevladinih organizacija za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova.
Pomen srpskim kneževima Milošu, Mihailu i Milanu Obrenoviću služili su starešina Saborne crkve protojerej stavrofor Petar Lukić i protojerej Branko Topalović, a savetnik u Ministarstvu rada i socijalne politike Dejan Ristić govorio je o životu i značaju kneza Mihaila u istoriji Srbije.
On je istakao da je knez Mihailo bio jedan od najznačajnijih srpskih vladara u 19. veku i da su se tokom njegove vladavine povukle preostale otomanske trupe sa teritorije tadašnje Srbije.
Vladao je Srbijom od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868. godine. Druga njegova vladavina tragično je završena ubistvom 11. juna (29. maja) 1868. u Topčideru.
Dok je knez Mihailo zavodio apsolutizam u zemlji, protiv njega je sklopljena zavera sa ciljem da se ubije, a glavni organizatori i izvršioci zavere bili su braća Radovanović, koji su se svetili za smrt svoga brata Ljubomira.
Zbog poverljivih dokumenata o apsolutističkom režimu kneza Mihaila i presude na smrt Ljubomira Radovanovića, vlada je sakrila dokumenta sa saslušanja i uzroke atentata, a javnosti je rečeno da su strani plaćenici ubili kneza i da su kažnjeni smrću.
Njegovu vladavinu obeležilo je dalje jačanje autonomije Beogradskog pašaluka i uspostavljanje čitavog niza značajnih institucija kuilture, prosvete i nauke.
Bio je veliki zagovornik stvaranja saveza hrišćanskih država Balkana radi njihovog konačnog i potpunog oslobađanja od turske vlasti.
Mihailo Obrenović rođen je 4. septembra 1823. godine u Kragujevcu, kao najmlađe dete kneza Miloša i kneginje Ljubice, a sahranjen je na tadašnjem groblju kod Crkve svetog Marka u Beogradu. Njegov grob sada je u Sabornoj crkvi.
Srpski narod podigao je u centru prestonice spomenik knezu Mihailu, rad fiorentinskog vajara Enrika Pacija, na kome su sa dve strane zabeležena imena gradova: Beograd, Smederevo, Kladovo, Šabac, Užice i Soko, koje je knez Mihailo dobio za Srbiju.
(www.mtsmondo.com/Tanjug)