Tomas Parsons izjavio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom da je Međunarodna komisija za nestala lica (ICMP) do sada DNK analizom identifikovala 6.606 žrtava ekshumiranih iz grobnica povezanih sa padom Srebrenice u julu 1995. godine.
Svjedok optužbe Parsons, direktor ICMP za sudsku medicinu, posvjedočio je da su žrtve identifikovane na osnovu upoređenja njihovih DNK uzoraka za uzorcima koje su Komisiji dale njihove porodice.
Posmrtni ostaci još 166 osoba iz grobnica povezanih sa Srebrenicom nisu mogli biti identifikovani zbog nedostatka DNK uzoraka za upoređivanje, napomenuo je svjedok.
Ako se i neidentifikovani ubroje, prema riječima Parsonsa, ukupan broj žrtava iz masovnih grobnica nastalih u julu i avgustu 1995. iznosio bi 6.772.
Tadašnji predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske RS, optužen je za genocid nad oko 7.000 muslimanskih muškaraca iz Srebrenice koje je VRS, po optužnici, strijeljala u danima pošto je 11. jula 1995. godine zauzela tu enklavu u istočnoj Bosni.
Svjedok Parsons napomenuo je da je u izvještaju koji je ranije podnio tužiocima broj identifikovanih žrtava bio 6.530, ali da je zatim porastao na 6.606, o čemu je on prekjuče obavijestio tužilaštvo i odbranu.
Karadžićev pravni savjetnik Piter Robinson postavio je pitanje tužilaštvu da li tvrdi da su sve žrtve bile organizovano strijeljane ili da među njima ima i poginulih u borbama.
Tužilac Kveke Vanderpuje odgovorio je da je "ogromna većina" žrtava ubijena u "masovnim egzekucijama navedenim u optužnici".
Spisak identifikovanih žrtava prihvaćen je kao dokaz protiv Karadžića.
Na zahtjev tužioca Vanderpuja spisak će za sada ostati nedostupan javnosti zbog mogućnosti da sve porodice žrtava još nisu obaviještene o identifikaciji.
Raspravno veće naknadno će odlučiti o zahtjevu Karadžićeve odbrane da spisak žrtava bude javan, kako bi rad komisije koja ih je identifikovala mogao biti izložen provjeri javnosti.
Svjedok Parsons je naznačio da su sve identifikovane žrtve, prema tvrdnji njihovih porodica, nestale ili iz okoline baze Unprofora u Potočarima "gdje su izbjeglice iz Srebrenice potražile utočište pred nadolazećom VRS" ili iz kolone od više hiljada muškaraca koja je pokušala da se iz obruča oko Srebrenice šumom probije ka Tuzli.
Optuženi Karadžić, koji se brani sam, osporavao je nepristrasnost ICMP na početku unakrsnog ispitivanja Parsonsa, tvrdeći da je kontroliše Stejt department SAD.
Svjedok je to odbacio, rekavši da kontrolu nad Komisijom sprovodi upravni odbor.
Unakrsno ispitivanje Parsonsa, Karadžić će nastaviti sutra.
Bivši predsjednik RS optužen je i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje "plavih šljemova" UN za taoce, 1992-95. godine.
Tužilaštvo očekuje da će dokazni postupak u predmetu protiv Karadžića završiti do kraja aprila, saopštio je danas predstavnik tužilaštva Aleksandar Kontić.
Iz kancelarije tužilaštva sinoć je saopšteno da će optužba odustati od 32 svjedoka, dok 21 svjedok postaje "rezervni", kako bi dokazni postupak mogao da bude okončan za 300 sati, koliko je odobrilo sudsko veće.
Predstavnik Tribunala Martin Petrov izjavio je da će britanski sudija Hauard Morison, koji je nedavno izabran za sudiju Međunarodnog krivičnog suda, ostati u sudskom veću Tribunala za bivšu Jugoslaviju pred kojim je predmet protiv Karadžića.
"Sudija Morison neće se uključiti u sudski proces Međunarodnog krivičnog suda dok ne bude završeno suđenje Karadžiću", rekao je Petrov na redovnom brifingu za novinare u Hagu.
Karadžić je danas zvanično obavijestio vlasti Grčke da namjerava pozvati predsjednika Karolosa Papuljasa za svjedoka odbrane u Haškom tribunalu.
Karadžić u pismu navodi kako pretpostavlja da Papuljas neće željeti da se pojavi kao svjedok dobrovoljno, da očekuje da bude obaviješten ukoliko se ispostavi da nije u pravu i da će u suprotnom tražiti da sudsko veće izda obavezujući nalog za njegovo prisustvo.
Sudsko veće juče je odbilo zahtjev Karadžića da se Papuljasu izda nalog kojim bi se, pod prijetnjom novčane i/ili zatvorske kazne, obavezao da razgovara sa predstavnikom odbrane.
Odbrana je taj intervju tražila kako bi Papuljas, koji je od 1993. do 1996, kao ministar inostranih poslova Grčke bio uključen u mirovne pregovore o BiH, potvrdio koje je napore Karadžić uložio na postizanju mira.
Grčka se tim pozivima protivila, pozivajući se, između ostalog, na domaće zakonodavstvo koje ne predviđa primjenu naloga međunarodnih sudova na šefa države.
(agencije/MONDO)