Haški tribunal neće zatvoriti vrata sve dok ne okonča prvostepene postupke protiv Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Gorana Hadžića, kaže predsjednik tog suda Teodor Meron.
Meron je izabran i za predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma - koji će naslijediti Tribunal i, po njegovim riječima, biti zadužen za eventualne žalbene postupke u slučajevima trojice optuženih koji su najduže bili haški bjegunci.
Savjet bezbjednosti UN preporučio je da Haški tribunal okonča rad do kraja 2014. godine, ali taj rok može biti produžen, u zavisnosti od trajanja započetih procesa.
Meron je, u izvještaju SB u decembru, ocijenio da bi prvostepeni postupak protiv Karadžića mogao biti završen do kraja 2014, ali još ne postoji ni okvirni rok za okončanje suđenja Mladiću i Hadžiću.
Rezidualni mehanizam, tijelo koje je osnovao Savjet bezbjednosti UN i koje će naslijediti međunarodne sudove za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, imaće dva ogranka - u Aruši, koji bi trebalo da počne s radom 1. jula 2012. godine, i u Hagu, koji će otvoriti vrata 1. jula 2013. godine.
Po Meronovim riječima, rezidualni mehanizam funkcionisaće paralelno s dva suda sve dok ne okončaju sve tekuće predmete. "Uvjeren sam da će period paralelnog funkcionisanja obezbijediti da prelaz sa sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu na Rezidualni mehanizam bude neometan i efikasan što je više moguće", rekao je predsjednik Haškog suda.
Meron je napomenuo i da će Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju imati nadležnost da dovrši sve prvostepene i žalbene postupke započete do 1. jula 2013. godine.
"Međutim, ukoliko neki prvostepeni postupak pred MKSJ bude završen nakon 1. jula 2013. godine, mogući žalbeni postupak u tom predmetu bi bio vođen pred Rezidualnim mehanizmom", precizirao je Meron i zaključio:
"Iz ovog razloga, MKSJ će okončati prvostepene postupke protiv Mladića, Karadžića i Hadžića čak i nakon 1. jula 2013. Rezidualni mehanizam bi onda imao nadležnost da vodi i okonča eventualne žalbene postupke u ovim predmetima."
Početni mandat rezidualnog suda je četiri godine - počev od 1. jula 2012, koji bi se, po potrebi, kasnije produžavao za dvije godine - a Meron kaže da je teško predvidjeti kad će biti okončani svi postupci.
Nasljednik Haškog tribunala preuzeće i nadležnost nad zaštitom žrtava i svjedoka, vođenjem arhiva, izvršenjem kazni...
"Na meni će biti, u svojstvu predsjednika Rezidualnog mehanizma, da odlučujem o zahtjevima za pomilovanje ili smanjenje kazne, uključujući i za lica koja su već na izdržavanju kazne", objasnio je Meron.
Mehanizam će takođe biti nadležan za vođenje istraga, postupaka u predmetima zbog nepoštovanja suda i lažnog svjedočenja, a preuzeće nadležnost i za sve postupke preispitivanja neke pravosnažne presude koju je donio MKSJ.
Meron je istakao da će Mehanizam imati važnu ulogu u očuvanju nasljeđa Haškog tribunala, kao i da će odgovarati na zahtjeve nacionalnih vlasti za pomoć u vezi sa istragama, krivičnim gonjenjem i suđenjem osobama odgovornim za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava, počinjene na prostoru bivše Jugoslavije i u Ruandi.
"Ova funkcija može uključivati odgovaranje na zahtjeve za dokazima, razmatranje zahtijeva za izmjenu ili ukidanje zaštitnih mjera koje su prethodno odobrene svjedocima, ili odgovaranje na zahtjeve da se ispita neko pritvoreno lice", rekao je on, istakavši da posljednjih godina raste broj zahtijeva koji stižu od nacionalnih sudova.
Meron je kazao da se očekuje da će Rezidualni mehanizam 2012. i 2013. godine imati manje od 100 zaposlenih - 43 u Aruši i 23 u Hagu, dok će 30 trenutno zaposlenih u dva Tribunala pokrivati duple pozicije. Te brojke će se, prema njegovim riječima, mijenjati u zavisnosti od obima posla.
Poređenja radi, Haški tribunal sada ima oko 800 zaposlenih, dok je na vrhuncu rada upošljavao oko 1.300 ljudi, rekao je Meron.
(Tanjug)