Stabla u banjalučkim alejama već dvije godine sama padaju, a grad još nema plan mjera kojim bi se spasli imovina, drveće, pa i životi građana.
Prema riječima stručnjaka, u gradskim alejama stoje stabla koja su za rušenje označena još prije deset godina, ali ta stabla i deceniju kasnije još prijete građanima, zajedno sa novima, koja su zbog nestručnog održavanja, takođe zrela za zamjenu.
Samo u prošloj godini, nekoliko osoba je povrijeđeno pred poštom u Banjaluci, načinjena je materijalna šteta na automobilima u Obilićevu i Rosuljama i oštećena jedna od zgrada istorijske vrijednosti za najveći grad Republike Srpske - Muzej savremene umjetnosti, a svaki put uzrok je bio pad stabla koje se po pravilu "srušilo samo od sebe", piše "Press RS".
Kada je prošle godine kod glavne pošte, u centru grada zbog pada platana povrijeđeno troje ljudi, iz Administrativne službe grada saopštili su da ni jedna institucija ne posjeduje uređaj koji sa sigurnošću može utvrditi koliko je stablo trulo iznutra.
"Postoje stručne preporuke za njegu stabala u alejama, kao i vrijeme kada treba određene aktivnosti provoditi. U stručnom pogledu, ističemo da mjere njege obuhvataju orezivanje, te saniranje oštećenja kore biljke. Ne postoji uređaj koji precizno može reći da li je drvo zdravo ili nije. Postoje uređaji koji mogu da odgovore na pitanje koliko je trulež zahvatila stablo, a Preslovo svrdlo na primjer se može iskoristiti u te svrhe", rekli su za "Press RS" iz Odjeljenju za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja.
Kako su već ranije upozoravali stručnjaci iz ove oblasti, mnoga stabla u banjalučkim alejama su vidljivo bolesna i očigledno je i laiku da predstavljaju opasnost po građane i imovinu.
Kako kaže bivši dekan Šumarskog fakultera u Banjaluci prof. dr Ratko Čomić, jedan od osnovnih problema sa banjalučkim alejama je što se ne uvažava riječ stručnjaka po ovom pitanju. Čomić tvrdi da bi stanje bilo mnogo bolje ako bi se o zdravlju aleja brinuli stručnjaci.
"Pored alata za analizu stanja drveta, neophodno je imati i stručno lice koje bi to obavilo. Što se tiče naših aleja, postoje tri ili četiri studije veoma detaljno urađene, koje su radili domaći ali i stručnjaci iz inostranstva. Svako stablo u gradu ima svoj broj i obilježeno je, a činjenica je da su neka obilježena za rušenje prije deset godina, ali i dalje stoje stoje na mjestu i predstavljaju prijetnju za građane.
Problem u svemu tome je što studije, elaborati, smjernice i planovi postoje, ali se ne koriste. Na ovom problemu rade nestručni ljudi, a to se vidi i po stanju u kome se drveće nalazi, kao i po kriterijima podmlađivanja aleja, gdje se koriste pogrešne vrste drveća ili se sadnice pobadaju u beton i suše, kao što je slučaj u samom centru grada. Ni kesten ni lipa nisu drvo koje treba saditi u banjalučke aleje, ali očigledno da negdje ima viška tih sadnica. Stručnu riječ niko ne uvažava, a na šumarskom fakultetu imate ljude kojima je upravo to struka. Kada se počnu uvažavati njihova mišljenja, možda se nešto i spase od svega ovog", kaže Čomić.
Prema analizama koje su rađene proteklih godina, najkritičnije aleje su u Obilićevu, odmah poslije gradskog mosta, u Aleji Svetog Save prema dvorani "Borik", kao i stabla u ulici Kralja Petra II Karađorđevića.
Mnoga stara stabla ugrožena su građevinskim radovima u neposrednoj blizini, betoniranjem korijenja odnosno onemogućavanjem kontakta stabla sa vodom, te orezivanjem cijelih krošnji stabala od kojih su neka posađena krajem 19 vijeka.
Pored stabala koja su se srušila sama od sebe, u posljednjih godinu dana uništena su i dva kestena u parku ispred Muzeja Savremene umjetnosti.
(MONDO)