Od 1996. do polovine 2012. godine državljanstva BiH odreklo se 56.529 građana. To su uglavnom mladi i obrazovani ljudi.
Međutim, ovaj broj nije ni približan stvarnoj slici, jer pojedine države svijeta ne zahtijevaju da se emigranti odreknu vlastitog državljantva kako bi dobili novo. Takođe, i nadležni potvrđuju da u BiH nije uspostavljen ni sistem praćenja emigracije niti postoje podaci o povratku emigranata, ali je sigurno, kako kažu, da su poslijeratna iseljavanja uzrokovana lošim ekonomskim prilikama u zemlji i visokom stopom nezaposlenosti, pišu Nezavisne novine.
U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH ističu da zemlju uglavnom napuštaju mladi i visokoobrazovani ljudi.
"Trećina građana koja je odjavila boravak tokom 2010. godine imala je između 20 i 34 godine života. Ovo ukazuje na problem odlaska mladih", kazala je Ruzmira Tihić-Kadrić, pomoćnik minstra za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Jasenko Selimović, koji je prije 20 godina kao izbjeglica iz BiH otišao u Švedsku, danas je zaposlen u švedskom ministarstvu rada i član je Liberalne partije Švedske.
U kolumni za švedske novine napisao je zašto se emigranti ne mogu integrisati u švedskom društvu i zašto ne mogu prihvatiti osjećaj da je Švedska njihova domovina.
Selimović u kolumni pod nazivom "Švedstvo nisu samo haringe i krompir", navodi da stvarni problemi leže kako u zajednici tako i među emigrantima.
"Poznajem ljude koji su i po 30 godina u Švedskoj, ali koji nemaju prijatelje među Šveđanima. Oni se druže sa svojim zemljacima i daleko su angažovaniji u dešavanjima u svojim domovinama, nego u samoj Švedskoj. To su ljudi koji žive u tzv. standby modusu, u ničijoj zemlji, ne pripadaju ni Švedskoj niti zemlji iz koje dolazi", kazao je Selimović.
S druge strane, Selimović smatra da je i švedsko društvo trebalo da se pozabavi integracijom emigranata u Švedsku. I dok navodi primjer veličanstvenih ceremonija primanja građana u američko državljanstvo, on navodi sopstveni primjer kako je svoje švedsko državljanstvo našao u vlažnoj bež koverti u poštanskom sandučetu, bez ikakve posebne dobrodošlice.
Smatra da u integracionoj politici treba da budu napravljene određene promjene te uvršteni i emigranti u kolektivnu priču o budućnosti zemlje. S druge strane, kako kaže, imigranti treba da razmišljaju unaprijed i pokušaju da zamisle svoju budućnost u toj zemlji, a ne da žive s koferima u hodnicima.
Prema zvaničnim podacima, najviše bh. građana svoju zemlju napustilo je tokom 2010. godine i to 9.070, a najmanje 1996. i 1997. godine, po šest.
"BiH dvije godine zaredom ima negativan prirodni priraštaj, a kada se ovome doda konstantna emigracija, slobodno možemo da kažemo da se BiH suočava ozbiljnim problemom smanjenja stanovništva", pojasnila je Tihić-Kadrićeva, dodajući da će povoljniji uslovi ulaska u zemlje EU uticati na nastavak iseljavnja iz BiH, a pogotovo na porast "odliva mozgova".
U vezi s tim raspoloživi podaci pokazuju da u svijetu trenutno živi 1.196.577 ljudi kojima rodni list potiče iz BiH.
I u Internacionalnoj organizaciji za migracije (IOM) iz Sarajeva potvrđuju da bh. građani najčešće emigriraju zbog posla i studiranja .
"Slovenija, Italija i Njemačka su zemlje koje primaju najviše emigranta iz BiH. Oni tamo odlaze kao radna snaga. Takođe, veliki broj mladih napušta zemlju radi sticanja obrazovanja i studiranja u inostanstvu, a najviše ih odlazi u susjednu Srbiju i Hrvatsku, ali i Austriju i Njemačku", kaže Saša Barns iz IOM-a.
Muris Čičić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, smatra da se time stvara ogromna šteta, jer se radi o najproduktivnijem dijelu populacije, posebno ako se radi o fakultetski obrazovanim ljudima.
Ilegalni odlasci
U IOM kažu da, kada su u pitanju ilegalne emigracije, najviše stanovnika BiH se zadržava u Sloveniji, koja je tranzitno područje.
"Osim Slovenije, 'najatraktivnije' zemlje za ilegalne emigrante, prema poacima koje imamo, su Italija, Španija i Švajcarska. U posljednje vrijeme aktuelne su i emigracije u Belgiju", pojasnio je Saša Barns iz IOM-a.
(MONDO)