Revizija učinka, koji je provela Glavna služba za reviziju javnog sektora RS, pokazuje da okončani stečajni postupci nisu ispunili zadate ciljeve, što je ilustrovano načinom zaključenja i stepenom namirenja povjerilaca.
U strukturi zaključenih stečajnih postupaka najveće učešće, više od jedne polovine, imaju postupci zaključeni zbog nedostataka i nedovoljnosti stečajne mase.
„Svaki četvrti postupak zaključi se prodajom imovine stečajnog dužnika i diobom novčanih sredstava povjeriocima. Tek svaki pedeseti stečajni postupak okonča se reorganizacijom stečajnog dužnika“, navodi se u saopštenju Glavne službe za reviziju javnog sektora Srpske.
U stečajnim postupcima povjerioci naplaćuju manje od jedne petine svojih potraživanja, dok ostale četiri petine nisu naplaćene, većim dijelom zbog nedostatka stečajne mase, a manjim dijelom zbog nepriznavanja od strane stečajnog upravnika.
Najveći povjerioci u stečajnim postupcima su institucije javnog sektora. Oko dvije trećine ukupnih potraživanjaodnosi se na potraživanja povjerilaca iz javnog sektora.
Tri najveća povjerioca iz javnog sektora u stečajnim postupcima su Poreska uprava, Fond penzijsko-invalidskog osiguranja i Fond Zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, a stepen naplate ovih povjerioca iz javnog sektora iznosi oko deset odsto prijavljenih
potraživanja.
„U periodu od 2008. do 2011. godine, Budžet Srpske i fondovi po okončanim
stečajnim postupcima nisu naplatili oko 128 miliona svojih priznatih potraživanja“, dodaje se u saopštenju.
Prema reviziji, oko tri četvrtine stečajnih postupaka nije pokrenuto u zakonskom roku od 60 dana od dana nastanka platežne nesposobnosti, a polovina stečajnih dužnika bila je platežno nesposobna duže od dvije godine, a oko 30 odsto duže od četiri godine.
Iz Glavne službe za reviziju javnog sektora Srpske napominju da se nepravovremenim pokretanjem stečajnog postupka propušta prilika da se sačuvaju sredstva preduzeća, što je preduslov većeg stepena namirenja povjerilaca.
Polovina stečajnih postupaka trajala je više od godinu dana, a svaki treći postupak je trajao duže od dvije godine.
Vrijeme trajanja stečajnih postupaka varijabilno je i u vezi je sa načinom zaključenja i oblikom organizovanja preduzeća.
„Najduže su trajali stečajni postupci zaključeni diobom stečajne mase, odnosno podjelom sredstava povjeriocima i reorganizacijom. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi, neuspješne licitacije, proceduralne žalbene mogućnosti i prateći parnični postupci bili su među glavnim razlozima produžavanja postupka“, navodi se u saopštenju.
Troškovi stečajnog postupka variraju od postupka do postupka i u strukturi, u odnosu na ukupno ostvarene prihode, kretali su se od deset do 90 odsto.
Visoko učešće troškova u ukupno ostvarenim prihodima u stečaju u vezi je sa dugim trajanjem postupka, visinama naknada i brojem lica angažovanih u stečajnom postupku, te
brojem pratećih parničnih postupaka.
Vlada Republike Srpske, dodaje se u saopštenju, nema cjelovite analize o rezultatima stečaja i ispunjenju zadatih ciljeva, te ne postoje jedinstveni i sveobuhvatni podaci o stepenu namirenja povjerilaca i gubicima po okončanim stečajnim postupcima.
„Ministarstva i javni fondovi posjeduju određene podatke samo o stečajnim postupcima u kojima se pojavljuju kao povjerioci. Nisu uspostavljeni mehanizmi sistemskog praćenja i kontrole pravovremenosti pokretanja stečajnih postupaka. Podaci o blokiranim računima koje posjeduju banke u Srpskoj i APIF se ne koriste u kontekstu praćenja i kontrole pravovremenosti pokretanja stečajnih postupaka“, naglašavaju u Glavnoj službi za reviziju javnog sektora Srpske.
Iz Glavne službe napominju da su nadležnosti u vezi sa stečajnim postupcima podijeljene na više ministarstava, te da su ona u okviru svojih nadležnosti i aktivnosti izvještavala Vladu o pojedinim aspektima stečaja, ali da su ti izvještaji posmatrani pojedinačno i nisu davali objedinjenu i cjelovitu sliku o rezultatima, uzrocima i posljedicama ovakvog stanja.
U saopštenju se dodaje da je u posmatranom periodu Vlada izdvajala značajna sredstva kako bi ublažila negativne posljedice stečajnih postupaka - za socijalno zbrinjavanje radnika oko 75 miliona i za kupovinu preduzeća u stečaju oko 65 miliona.
Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske putem Izvještaja revizije učinka nudi preporuke čijom implementacijom je moguće obezbijediti ispunjenje ciljeva stečajnog postupka u smislu zaštite povjerilaca i većeg stepena naplate njihovih priznatih potraživanja.
Revizija učinka provedena je pod nazivom „Stečajni postupci u Republici Srpskoj“ s ciljem da prikaže rezultate okončanih stečajnih postupaka i da ih dovede u vezu sa ciljevima definisanim zakonskim i strateškim aktima.
(Srna/MONDO)