Politički gledano, nije dobro da BiH postane članica NATO-a prije nego to postanu svi njeni susjedi.
Ovo je izjavio zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara BiH Mirko Okolić.
On je u intervjuu povodom Dana Oružanih snaga BiH podsjetio da je poznat stav Republike Srpske da ona ne želi da bude različitog vojnog opredjeljenja u odnosu na Srbiju.
"Stav je proistekao iz lošeg iskustva u Prvom svjetskom ratu. Tada se desilo da pripadnici istog naroda iz BiH i Srbije budu, ne njihovom voljom, na različitim stranama fronta", pojasnio je Okolić.
On smatra da će nakon eventualnog ulaska u MAP, koji se očekuje nakon knjiženja vojne imovine, uslijediti politička rasprava o tome treba li se BiH uopšte pridružiti NATO-u, s obzirom na to da postoje različita stajališta u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
"Činjenica je da su zemlje iz regionalnog okruženja - Slovenija, Hrvatska i Albanija već članice NATO-a, Crna Gora je na putu, Makedonija takođe. Srbija je u NATO programu "Partnerstvo za mir".
Zagovornici NATO-a kažu da se važnost ulaska zemalja zapadnog Balkana u NATO odnosi na činjenicu da će to u najvećoj mjeri relaksirati odnose između zemalja, te poboljšati političke, društvene i bezbjednosne aspekte zemalja u regionu", navodi Okolić.
Zamjenik ministra odbrane BiH ukazuje i na činjenicu da iskustvo zemalja u tranziciji govori da su nakon ulaska u NATO imale ubrzan rast spoljnih investicija i ekonomije, tako da je i sam finansijski i ekonomski efekat toliki da pravdaju investiciju koja podrazumijeva ulazak u NATO.
Na konstataciju da članstvo u NATO i košta, prije svega kada je riječ o nabavci standardizovane opreme i naoružanja, Okolić je rekao da u NATO ne ulaze samo oružane snage, nego zemlja kao cjelina i da lično smatra da se BiH treba razvijati u duhu dostizanja standarda NATO-a i EU, a da će o samom pristupu NATO-u i EU, kada za to dođe vrijeme, odlučiti najviši predstavnici političke, izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.
Kad je riječ o učešću vojnika iz BiH u mirovnim misijama, prema Okolićevim riječima, odluke o tome BiH donosi samostalno i bez pritisaka, nakon što bude pozvana.
"Činjenica da je BiH u 'Partnerstvu za mir' i da je i sama bila korisnik međunarodne pomoći na uspostavljanju i održavanju mira - osnovni su razlozi prihvatanja poziva i učešća u ranijim i trenutno aktivnim mirovnim misijama koje su vodili UN i NATO, a sredstva za to obezbjeđuju se u budžetu institucija BiH", istakao je Okolić.
Komentarišući inicijativu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o demilitarizaciji BiH, on je naglasio da su o tome različita gledišta u Sarajevu i Banjaluci.
"Pitanja da li su OS BiH potrebne, da li će brojati manje ljudi i da li će biti drugačije organizovane - spadaju u domen političkih odluka koje moraju biti predočene kao prijedlog Ministarstvu odbrane BiH, rekao je Okolić.
On je podsjetio da o misiji, strukturi i veličini OS odlučuje sama BiH strateškim dokumentom "Pregled odbrane", a da je za BiH važan profesionalizam OS, doprinos mirovnim operacijama, pomoć civilnim vlastima u slučaju katastrofa i bezbjedonosni aspekt.
Okolić je podsjetio da je nacrt strateškog dokumenta "Pregled odbrane", čiju je izradu MO BiH otpočelo još krajem aprila 2009. godine, upućen početkom ovog mjeseca u Predsjedništvo BiH.
"To je dokument koji sadrži u sebi dosta političkih odluka, jer se mijenja struktura i veličina OS BiH. Pregledom odbrane predviđeno je smanjenje broja vojnika, starješina i civila u vojsci na oko 8.100, što je, s obzirom na to sadašnje stanje, umanjenje za oko 3.000 ljudi", naveo je Okolić.
Prema njegovom mišljenju, uništavanje viškova naoružanja i municije jedan je od gorućih problema sa kojima je suočeno MO BiH.
Okolić naglašava da BiH ne raspolaže kapacitetima dozvoljenim za uništavanje registrovanih viškova municije i naoružanja, zbog čega su u ovaj proces povremeno involvirane i neke međunarodne organizacije poput UNDP-a i vlade pojedinih zemalja, a naročito je značajna podrška i pomoć Vlade SAD.
"Postoji sumnja da je u toku dosadašnjeg procesa uništavanja viškova naoružanja i municije bilo kršenja procedura i zakonskih propisa. Uostalom, to je utvrdila i Posebna komisija, formirana na prijedlog Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH, koja je nedavno završila svoj rad, a svoja zapažanja proslijedila Tužilaštvu i Sipi", istakao je Okolić.
Kad je riječ o perspektivnoj i neperspektivnoj vojnoj imovini, prema njegovom mišljenju, najvažnije je da je postugnut politički dogovor o tom pitanju.
"MO BiH je uradilo svoj dio posla. Sada je na drugima da ga privedu kraju. Kako će se koristiti imovina koju MO preda - nije na nama da komentarišemo, ali imovina koja ostaje u MO kao perspektivna koristiće se u skladu sa propisima i potrebama MO i OS BiH", konstatovao je Okolić.
(Srna)