Kakvu hranu jedu građani BiH

Pored mlijeka u kojem je otkriveno prisustvo aflatoksina, tržište BiH zatrpano je i drugim prehrambenim proizvodima sumnjivog sastava čija duža upotreba, kako upozoravaju ljekari, u ozbiljnoj mjeri može da ugrozi zdravlje stanovništva, piše "Press RS".

Sa domaćeg tržišta nedavno je povučena i tunjevina španskog proizvođača "Marfiš val", čija se štetnost ogleda u povećanoj količini histamina. BiH posebnu pažnju mora da posveti kontroli prehrambenih namirnica koje su na susjednim tržištima označene kao štetne, jer ti proizvodi uvozom dospijevaju i u bh. prodavnice.

Poseban akcenat u posljednje vrijeme stavljen je na lješnik iz Azerbejdžana i kikiriki iz Brazila, u kojima je, kao i u spornom mlijeku, utvrđeno prisustvo kancerogenog aflatoksina. Slijede crni i zeleni čaj iz Kine, u kojem su otkriveni pesticidi, tjestenina iz Kine koja je opasna zbog prisustva aluminijuma, kao i mnoge vrste "pesticidnog" voća i povrća.

Kad je riječ o stočnoj hrani, postoji bojazan da je ona u opasnoj mjeri zasićena kadmijumom i olovom, što, posredno, takođe može negativno da se odrazi na zdravlje građana. S druge stane, poljoprivrednici već godinama upozoravaju da se u BiH uvozi zaleđeno meso staro i po deset godina, pretežno iz Brazila i Argentine, a nedavno nam je serviran i krompir iz Egipta, čiji je promet zabranjen kada se saznalo da je zaražen opasnom bakterijom.

Ljekari upozoravaju da mikotoksini, među kojima su aflatoksini najotrovniji, mogu oštetiti DNK i izazvati rak kod životinja, ali i rak kod ljudi.

"Aluminijum je takođe veoma toksičan i djeluje na nervni sistem, uzrokujući bolest sličnu Alchajmerovoj. Ostaci pesticida u hrani posljedica su loše sprovedenih agrotehničkih mjera, kojima, kao i teškim metalima olovom i kadmijumom, čovjek može da se otruje", upozoravaju stručnjaci.

Ovakva situacija pretjerano ne čudi, kad se zna da stručnjaci u bh. laboratorijama još rade po procedurama iz bivše Jugoslavije, koje datiraju iz sedamdesetih i osamdesetih godina, što ni približno nije u skladu sa novim standardima EU.

U Pokretu potrošača RS naglašavaju da inspekcijske i kontrole drugih nadležnih institucija moraju da budu daleko rigoroznije, kako bi se isključila bilo kakva mogućnost ugrožavanja zdravlja ljudi i njihovog trovanja hranom.

"U suprotnom, na bh. tržište i dalje će se uvoziti sve ono što nigde drugde ne bi moglo. Po zdravlje građana posebno su opasni suhomesnati i mliječni proizvodi u koje se, pored mesnog otpada, stavljaju razni štetni sastojci, kako bi ove namirnice zadovoljile formu i kako bi im se produžio rok trajanja", naglašava predsednik ovog udruženja Dragutin Bošković.

Iz Saveza ekoloških snaga BiH nedavno su takođe upozorili da bh. građani jedu kontaminiranu ribu sa velikom količinom histamina, konzervirano meso staro desetine godina, a u najnovije vrijeme nedefinisane paste nastale dodavanjem pojačivača ukusa.

Inspektori za hranu RS su u spoljnotrgovinskom nadzoru na carinskim terminalima za devet mjeseci prošle godine otkrili četrdesetak pošiljki neispravne hrane. Riječ je o mesu i mesnim prerađevinama, konditorskim proizvodima, začinima i povrću, kod kojih su ustanovljene neispravne deklaracije, mikrobiološke kontaminacije ili hemijske neispravnosti.

Iz neispravnih pošiljki uništeno je 30 tona hrane, pošiljaocima je vraćeno oko 50 tona, a 45 tona robe koja je imala nepotpune deklaracije, stavljeno je u promet posle otklanjanja nedostataka. Neispravne pošiljke hrane stigle su iz Bugarske, Austrije, Holandije, Poljske, Mađarske, Slovenije, Italije, Njemačke, Hrvatske i Srbije.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Ljubo Maletić kaže da, kako bi sačuvali svoje zdravlje, građani Srpske i BiH u većoj mjeri treba da se okrenu kupovini domaćih proizvoda.

"Činjenica je da je bh. tržište preplavljeno jeftinim i nekvalitetnim proizvodima iz uvoza, od kojih neki sadrže i sastojke opasne po zdravlje, pa čak i one koje izazivaju karcinome. Bolje je neku namirnicu platiti i malo skuplje, ali biti siguran da nije zaražena nikakvom bakterijom ili štetnim dodatkom", naglašava Maletić.

Predsjednik udruženja svinjara RS Mišo Maljčić kaže kako su institucije zadužene za kontrolu i zdravstvenu ispravnost hrane postale korumpirani lanac koji je u apsolutnoj funkciji uvozničkog lobija.

"Roba sumnjivog porijekla, koju plasira uvoznički lobi, podvrgnuta je površnoj i skoro nikakvoj kontroli. Postavlja se pitanje stručnosti i odgovornosti nadležnih, koji ili ne znaju, neće ili ne smiju da se suprotstave finansijerima uništavanja privrede Srpske. Zar su neuki seljaci ti koji će državi govoriti šta treba da radi. Sve naše dosadašnje sumnje i upozorenja su se ispostavile kao tačne, ali to očito državi nije dovoljno. Pitam se da li treba svi da pomremo od zatrovane hrane pa da naše tvrdnje budu ozbiljno shvaćene", ističe Maljčić.

Navodeći da 48 odsto BDP-a dolazi iz agrara, predsjednik Udruženja svinjara kaže kako mu nikako nije jasan maćehinski odnos države prema onima koji svojim poštenim radom i proizvodnjom najviše doprinose privredi.

"Imamo situaciju u kojoj Hrvatska treba da se očisti od svog smeća prije ulaska u EU. Iako je najveći uvoznik svinjskog mesa u regionu, njen izvoz već godinama uništava naše svinjare. Da apsurd bude još veći, inspektorima na carinama je data sloboda da kontrole vrše po svojoj ličnoj procjeni. To je samo početak lanca, zahvaljujući kojem otrovna hrana dolazi na naše trpeze. Izostala je kontrola udjela proteina u mesu životinjskog porijekla, bakteriološke pretrage, a o propratnim deklaracijama da i ne pričam. Zanimljivo, na čačkalicama postoji deklaracija, a nemamo pojma odakle dolazi ono što koristimo u svakodnevnoj ishrani", zaključuje Maljčić.

Iz Kancelarije za veterinarstvo BiH poručili su da će veterinarski granični inspektori početi da rade kompletne analize proizvoda životinjskog porijekla koji se uvoze, piše "Press RS".

"Provjeravaćemo da li meso, jaja i mliječni prizvodi u sebi sadrže aflatoksin, jer on u ovim proizvodima može da bude prisutan, ako se već nalazi u mlijeku", kažu u ovoj kancelariji.

(MONDO)