Radmanović naglasio da prioritetni zadatak Međunarodnog suda pravde u Hagu treba da bude ostvarivanje pravde kažnjavanjem počinilaca ratnih zločina.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović naglasio je u svom izlaganju pred Generalnom skupštinom UN da prioritetni zadatak Međunarodnog suda pravde u Hagu treba da bude ostvarivanje pravde kažnjavanjem počinilaca ratnih zločina i zadovoljenjem prava žrtava, te da sve to treba da vodi pomirenju naroda.
"Haški tribunal osnovan je da utvrdi individualnu krivicu svih počinilaca najtežih ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije i tako spriječi kolektivizaciju krivnje čitavih naroda i etničkih i nacionalnih zajednica. Nema kolektivne krivice već samo individualne. Ne mogu se čitavi narodi okrivljivati za djela koja su počinili pojedinci, na području bivše Jugoslavije", naglasio je Radmanović.
Prema njegovim riječima, utvrđivanje istine u dešavanjima u BiH, zadovoljenje pravde i žrtava rata, treba da onemogući bilo kakav oblik istorijskog revanšizma i osvete, koji bi došao od bilo koje grupe ili nacionalne zajednice u zemlji.
"Da li je sud uspio ispuniti svoju misiju iz osnivačkog akta? Da li je sud svojim pojedinim presudama dodatno retraumatizovao žrtve i tako nas udaljio od konačnog cilja: pomirenja putem pravde za sve? Da li nas Haški sud svojim presudama vraća u prošlost, ili vodi prema budućnosti i pomirenju naroda? Sve su ovo teška i složena pitanja na koja, bojim se, danas ne možemo dati potpun i jasan odgovor", rekao je Radmanović.
On je dodao da se ocjene dosadašnjeg rada Haškog tribunala i njegovih efekata na proces pomirenja u BiH još izriču u kontekstu pojačanih političkih tenzija unutar zemlje i prisutnog međunacionalnog nepovjerenja, tako da je još teško izreći objektivniju ocjenu njegovog rada.
"Nezadovoljstvo pojedinim presudama Haga postoji kod sva tri konstitutivna naroda u BiH i žrtava proteklog rata. U BiH postoji frustracija porodica žrtava izazvanih pojedinim haškim presudama. To nezadovoljstvo je naročito pojačano nakon posljednje tri oslobađajuće presude koje su izrečene hrvatskim generalima, te jednog pripadnika albanske paravojne formacije sa Kosova i načelniku Glavnog štaba Vojske SR Jugoslavije", naveo je Radmanović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH istakao je da u BiH politički predstavnici različitih naroda, javnost i građani imaju različita mišljenja o radu Tribunala.
"Ta mišljenja i ocjene su u direktnoj vezi sa percepcijom koje pojedinci i čitave etničke zajednice imaju prema pojedinim konkretnim presudama ovog suda i njegovom ukupnom radu. Generalno rečeno, na određeni način mnogi u BiH, nezadovoljni su njegovim radom i vjeruju da on nedovoljno pravedno tretira njihove žrtve, odnosno da kažnjava počinioce samo iz njihovog naroda.
Ipak, ima nešto što nam je svima zajedničko: opredjeljenje da svi zločini počinjeni tokom rata u BiH moraju biti procesuirani, njihovi počinioci kažnjeni, a društvo pročišćeno osjećanjem zadovoljenja pravde i prava žrtava", dodao je Radmanović.
On je ocijenio da je u javnosti Republike Srpske i kod najvećeg broja zvaničnika prisutno rašireno shvatanje da je Haški sud selektivan i diskriminatorski prema Srbima optuženim pred ovim sudom.
"Pojedine presude Haškog suda kod srpskog naroda u BiH stvorile su osjećaj da su oni žrtve haškog suda, osim toga što su bili žrtve u ratu, kao i pripadnici drugih naroda u BiH. Najveći paradoks haških presuda je u tome da najveći broj Srba vjeruje da Haški sud sudi samo srpskom narodu, dok istovremeno, na drugoj, bošnjačkoj strani, raste nezadovoljstvo visinom izrečenih kazni za počinjene ratne zločine u tim predmetima", naglasio je Radmanović.
Radmanović je dodao da su neke oslobađajuće presude koje su u prvostepenom postupku sadržavale duge zatvorske kazne nakon revizije potpuno ukinute.
"To je otvorilo pitanje: Kako je moguće ukinuti kompletnu takvu presudu? Koliko takve ukidajuće presude doprinose objektivnosti suda i njegovom nepristrasnom kredibilitetu, a koliko bude sumnje u njegovu stručnost, objektivnost i poštene namjere? Ovakve oslobađajuće presude snižavaju povjerenje u cjelokupni međunarodno- krivično-pravni i sudski sistem", istakao je on.
Prema njegovim riječima, najčešći prigovori i primjedbe javnosti na rad Haškog tribunala su: nesrazmjera u kaznama, dvostruki kriterijumi u postupku za ista djela, selektivnost prema optuženima, negativan odnos prema primjeni sporazuma o priznanju krivice, ukidanje kompletnih presuda pojedincima koje su u prvom stepenu iznosile duge zatvorske kazne, bez jasne naznake ko će odgovarati za dokumentovane i dokazane zločine u tim predmetima i mnoge druge.
"`Strategija proporcionalnosti` koju nastoji nametnuti sud je neprihvatljiva za sve u BiH, ali iz različitih razloga, što samo govori da smo još daleko od neke jedinstvene slike i pogleda na ono što se dešavalo u našoj nedavnoj prošlosti", kaže Radmanović.
On je napomenuo da u javnom životu BiH postoje različite interpretacije dešavanja iz proteklog rata u BiH.
"Pored toga postoje i manipulacije brojem žrtava i opstrukcije različitih nivoa vlasti i političkih elita u vezi s pribavljanjem činjenica i dokumentacije o okolnostima počinjenih ratnih zločina. Sve to otežava završetak ovog obimnog i složenog angažmana tranzicijske pravde kao pravnog okvira za ozdravljenje ratom pocijepanog društva", naveo je Radmanović.
Radmanović je istakao da je BiH podržala osnivanje Međunarodnog krivičnog suda, kao pravni okvir za zavšetak jednog tragičnog razdoblja za sve narode koji žive u BiH, kao i da vlasti BiH od završetka rata dosljedno i konstruktivno sarađuju sa tužilaštvom i sudom u Hagu, što je pozitivno ocijenjeno u izvještajima UN.
Prema njegovim riječima, BiH je čvrsto opredijeljena da svi zločini počinjeni u BiH moraju biti procesuirani, a njihovi počinioci sudski primjereno kažnjeni.
"Mi smo sebi postavili visoke i časne ciljeve. Kazniti sve počinioce najtežih zločina i povreda međunarodnog prava i pravnog poretka na prostorima bivše Jugoslavije. Hoćemo li u tome uspjeti ne zavisi samo od međunarodne zajednice i pojedinih država, već i od svakog čovjeka pojedinca i civilnog društva u cjelini", poručio je Radmanović u obraćanju pred Generalnom skupštinom UN.
(Srna)