Akaši: Nije utvrđeno ko je kriv za Markale

Bivši specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju Jasuši Akaši potvrdio je pred Haškim tribunalom da nije bilo moguće utrditi ko je kriv za slučaj "Markale 1" 1994. godine, te da je zaključak glasio da je granata mogla doći ili sa položaja snaga vlade u Sarajevu ili sa srpskih položaja.

Govoreći o slučaju koji je doveo do pritiska na Republiku Srpsku i medijske optužbe da su Srbi ispalili granatu, Akaši je precizirao da je nakon eksplozije na Markalama 5. februara oformio eskpertsku komisiju u koju je ušlo pet balističara - dva člana iz zemalja koje su podržavale vladu Alije Izetbegovića i dva iz zemalja koje su bile sklone srpskom rukovodstvu, te da je predsjednik komisije bio Kanađanin.

Proučeni su svi aspekti pada minobacačke granate, ali nije bilo moguće utvrditi odakle je došla - potvrdio je Akaši.

Japanski dilomata je na suđenju nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću istakao da su i neki strani faktori bili zainteresovani da se rat produžava i da se ne održe mnogobrojni prekidi vatre u BiH.

Akaši je kao primjer naveo poznatu misiju nekadašnjeg američkog predsjednika Džimija Kartera, koji je na poziv srpske strane stigao u BiH 1994. godine i zauzeo se za mirno rješenje.

Srbi i srpsko rukovodstvo su prihvatili misiju, ali vlada u Sarajevu nije bila zadovoljna Karterovim dolaskom. Prekid vatre trajao je četiri mjeseca - podsjetio je Akaši.

On je potvrdio stav da je narušavanje vojnih snaga počelo nakon kršenja embarga o zabrani uvoza oružja. Pomoć iz SAD, arapskih i muslimanskih zemalja i Hrvatske pomogla je muslimanima i dugoročno promijenila odnos vojnih snaga.

U svojoj knjizi "U dolini između rata i mira" Akaši je rekao da ni vlada u Sarajevu ni vlada SAD nisu željele dugotrajni prekid vatre jer su se plašile da bi vojno jače srpske snage mogle da ostanu na većini terirorija.

General Frensis Brikmon, kao vojni komandant iz sastava UN u BiH, u izvještaju Akašiju napisao je da muslimanski vrh želi da formira muslimansku državu u BiH.

Brikmon je bio ogorčen zbog sutuacije u koju su stavljene snage UN. On je rekao Akašiju da je došlo do demilitarizacije Srebrenice i Žepe, ali da nije bilo moguće sasvim razoružati te enklave, što je frustriralo Srbe.

Izostajanje demilitarizacije zaštićenih zona bio je ozbiljan problem i rušio je cijeli koncept takvih oblasti - potvrdio je Akaši.

On je naveo da je odmah na prvim sastancima sa Karadžićem dobio podršku za isporučivanje humanitarne pomoći i raspoređivanje Holandskog bataljona u Srebrenici.

Akaši je Karadžića okarakterisao kao čvrstog pregovarača i dobrog sagovornika sa kojim nije uvijek dijelio iste stavove.

Japanski diplomata potvrdio je da je muslimanska strana željela propast pregovora u Ženevi u februarau 1994. godine i da mu je Alija Izetbegović rekao da sve manje vjeruje u te razgovore, a da je Haris Silajdžić pokazao još manje entuzijazma.

(Srna)