Srpska i Srbija danas obilježavaju 18 godina od hrvatske vojne akcije "Oluja", najvećeg egzodusa u novijoj istoriji, a Hrvatska slavi Dan pobjede
Sveštenici Eparhije banjalučke danas su u hramu Svete Trojice u Banjaluci služili parastos nevino stradalim Srbima iz Republike Srpske Krajine u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja" 1995. godine.
Direktor Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas" Savo Štrbac rekao je novinarima prije parastosa da EU neće učiniti ništa da obezbijedi pravdu za gotovo 2.000 stradalih i više od 200.000 protjeranih Srba iz Republike Srpske Krajine.
On je naglasio da EU nije učinila ništa ni dok se sa Hrvatskom razgovaralo o 35 poglavlja koje je trebalo zatvoriti prije potpisivanje pristupnog sporazuma, a kamoli sada kada je Hrvatska punopravna članica, koja mentore ima u Njemačkoj i Vatikanu.
"Pravdu može donijeti revizija presude hrvatskim generalima za Oluju i očekujemo da će hašku tužilaštvo podnijeti zahtjev sudu za pokretanje revizije", istakao je Štrbac.
U okviru obilježavanja 18 godina od progona Srba u akciji "Oluja", nakon parastosa, na banjalučkom groblju "Sveti Pantelija" položeni su vijenci na spomen-ploču poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Vijence su položili izaslanik predsjednika Republike Srpske Dušan Četković, savjetnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Srpske general Milan Torbica u ime Vlade Srpske, delegacije boračkih organizacija, porodica poginulih, "Veritasa", Udruženja nestalih iz Republike Srpske Krajine "Suza".
I u crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos Srbima stradalim u akciji hrvatske vojske i policije "Oluja" 1995. godine.
Parastos je služio Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački Atanasije sa sveštenstvom, a prisustvovali su prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović, načelnik generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković, predstavnici izbjegličkih udruženja, članovi porodica ubijenih i nestalih i brojni građani.
Vladika Atanasije je u crkvi ispunjenoj do posljednjeg mjesta pozvao prognane Srbe da ne klonu duhom i izrazio nadu da će se uz trud države Srbije i savjest predstavnika međunarodne zajednice pronaći rješenje za povratak Srba na područja gdje je njihov život razrušen.
On je poručio da crkva neće posustajati u borbi za opstanak Srba na njihovim vjekovnim ognjištima.
Osvrćući se na činjenicu da se u Hrvatskoj "Oluja" slavi kao pobjeda, vladika Atanasije je naglasio da je paradoks to što se slavi protjerivanje jednog hrišćanskog naroda. "U čemu je pobeda progon više od 250.000 svojih građana koji su Hrišćani?", upitao je vladika Atanasije.
I osamnaest godina poslije "Oluje", ekshumacije još traju, neke grobnice nisu ni otvorene, pa otuda i različiti podaci o broju poginulih, nestalih i prognanih, kojih je, prema podacima Dokumentacionog centra "Veritas", najmanje 250.000.
Za zločine počinjene u "Oluji" u Hrvatskoj niko nije krivično odgovarao, što nailazi na osudu obeju strana.
Trojica hrvatskih generala - Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, iako su prva dvojica provstepenom presudom Haškog tribunala bili osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora, prošle godine su oslobođeni po svim tačkama optužnica, što je izazvalo žestoke reakcije u Srbiji, a u Hrvatskoj oduševljenje. Čermak je oslobođen ranije.
Predsjednik vladine Komisije za nestale osobe i generalni sekretar Vlade Srbije Veljko Odalović izjavio je, povodom godišnjice ove akcije, da se oko 2.400 osoba vodi kao nestalo i da će se insistirati na rasvjetljavanju sudbine svih nestalih lica.
Od tog broja su, kaže, 1.400 osoba srpske nacionalnosti, 403 državljanina Srbije, dok su ostali Srbi koji su nestanak svojih bližnjih prijavili kod vladine komisije ili su prognani i protjerani. Odalović je rekao da ima više stotina osoba koje su evidentno nestale, koje nisu prošla kriterijume međunarodnog komiteta Crvenog krsta, ali da i ta lica apsolutno na srpskoj listi figuriraju kao nestali.
U vojno policijskoj akciji "Oluja", koja je počela 4, a završila se 5. avgusta 1995. godine, prema podacima Dokumentacionog centra "Veritasa", ubijeno je najmanje 1.886 osoba srpske nacionalnosti i protjerano najmanje 250.000 stanovnika bivše Republike Srpske Krajine.
Među stradalima je 1.196 civila, od čega 540 žena. Prema istim podacima 943 osobe se još vode kao nestale.
U akciji "Maestral" koja je bila produžetak "Oluje", hrvatske oružane snage u sadejstvu sa Petim korpusom armije BiH, ubile su 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika s područja 13 opština u BiH, saopštio je "Veritas".
Odluka o početku akcije "Oluja" je na prijedlog tadašnjeg komandanta sektora Јug, hrvatskog generala Gotovine, donijeta na Brionima 31. jula 1995.
Hrvatski predsjednik Ivo Јospović kaže da je jasno da Srbija i Hrvatska nikada neće imati zajednički stav o ovom tragičnom događaju a da očekuje da Srbi s razumijevanjem prihvate značaj "Oluje" za nezavisnost Hrvatske.
Za Јosipovića je akcija "Oluja" bila nužna i bez nje, kako je kazao, Hrvatska nikada ne bi bila slobodna i nezavisna.
Cjelokupna akcija hrvatske vojske za cilj je imala zapravo iseljavanje cjelokupnog stanovništva srpske nacionalnosti, a nakon akcije zabilježena su paljenja, pljačke i likvidacije malobrojnih Srba koji nisu htjeli da napuste svoje domove.
Ispražnjeno područje Tuđmanova vlada je nešto kasnije naselila izbjeglicama hrvatske nacionalnosti iz BiH.
"Veritas" je saopštio da Srbi iz Hrvatske očekuju da Savjet bezbjednosti UN i Rezidualni mehanizam Haškog tribunala reaguju na inicijativu dokumentacionog centra za preispitivanje oslobađajuće presude hrvatskim generalima za akciju "Oluja", jer se došlo do novih dokaza.
Te nove činjenice ogledaju se, kako se navodi, u broju od 110 ekshumiranih posmrtnih ostataka Srba sa lokacija "Sveta Mare" u Šibeniku i "Gradsko groblje" u Zadru, koji su stradali u akciji "Oluja", i to na području i u vrijeme koje je bilo predmet haške optužnice.
Predstavnici nestalih i vladine Komisije za nestale u Srbiji nezadovoljni su sporošću ekshumacija i identifikacija pa od Vlade Hrvatske traže angažovanje svih kako bi to pitanje bilo konačno rešeno.
I pojedine nevladine organizacije u Hrvatskoj osuđuju to što ni posle 18 godina nema pravosnažnih presuda za ratne zločine počinjene tokom i neposredno nakon "Oluje", a brojne civilne žrtve rata nisu primjereno obeštećene.
(MONDO/agencije)