Još oko 9.000 osoba vode se kao nestali

To je saopšteno je danas iz Delegacije EU u BiH/Kancelarije specijalnog predstavnika EU i Međunarodne komisije za nestale (ICMP), povodom Međunarodnog dana nestalih lica.

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen izjavio je da je, globalno, ovo dostignuće bez presedana, jer nigdje u svijetu nije nakon sukoba toliki broj nestalih lica pronađen i identifikovan, dodajući da je to zajednički uspjeh porodica nestalih, lokalnih vlasti u BiH i međunarodne zajednice.

Generalni direktor ICMP-a u BiH Ketrin Bomberger istakla je da je "za budući mir i stabilnost regiona od najvećeg značaja da BiH i druge vlade u regionu zadrže pažnju u svojim nastojanjima da pronađu nestale, bez obzira na njihovo porijeklo u pogledu nacije, vjere ili zemlje, na transparentan i odgovoran način".

EU i ICMP ističu nekoliko pitanja koja moraju biti riješena kako bi bio ostvaren napredak u rješavanju predmeta nestalih lica u BiH i ostvarena prava grupa preživjelih lica.

"Potrebno je u potpunosti primijeniti Zakon o nestalim licima i osnovati fond za porodice nestalih lica, koji je predviđen zakonom. Iako je Zakon o nestalim licima izrađen 2004. godine, njegovo neprovođenje negativno je uticalo na prava nekoliko hiljada srodnika nestalih lica", navodi se u saopštenju.

Neprovođenje određenih aspekata Zakona, kako se navodi, priznao je i Ustavni sud BiH u najmanje 15 odluka koje se odnose na nestala lica.

Iako predviđena ovim zakonom, centralna evidencija lica nestalih u sukobima nije uspostavljena, dodaje se u saopštenju.

"Iako je prošle godine ostvaren napredak, Institut za nestala lica i druge institucije treba da ubrzaju uspostavljanje ove evidencije, što će vlastima BiH omogućiti da govore jednim glasom o broju i imenima nestalih", navodi se u saopštenju.

U saopštenju se naglašava da procesuiranje odgovornih za ratne zločine i zvjerstva treba ubrzati.

"Vlasti u BiH, uz pomoć ICMP-a, otvorile su skoro 3.000 masovnih i skrivenih grobnica širom zemlje. Više od 14.000 lica je ekshumirano i tačno identifikovano pomoću DNK", podsjeća se u saopštenju.

Podaci do kojih se došlo u ovom procesu, kako se navodi, predstavljaju nepobitne dokaze koji se koriste u sudske svrhe i omogućavaju porodicama nestalih da dođu do pravde.

"Proces revizije 11 mrtvačnica u BiH počeo je ove godine. Ova revizija je neophodna da bi bilo obezbijeđeno identifikovanje svih ekshumiranih posmrtnih ostataka iz proteklih sukoba", dodaje se u saopštenju.

ICMP raspolaže podacima na osnovu DNK da su posmrtni ostaci više od 2. 500 lica koja se vode kao neidentifikovana pohranjeni u ovih 11 mrtvačnica.

"Uz to, skoro 27.000 srodnika nestalih lica dali su referentne uzorke krvi ICMP-u za 9.000 nestalih lica, koje ICMP ne može da poveže sa posmrtnim ostacima pohranjenim u 11 mrtvačnica, a razloge za to treba da daju vlasti BiH kroz proces brze, transparentne i profesionalne revizije svih mrtvačnica", navodi se u saopštenju. 

Institut za nestala lica BiH traga za još 8.000 lica nestalih u proteklom ratu, jer nema informacije gdje se nalaze njihovi posmrtni ostaci, izjavila je ranije danas Srni portparol Instituta Lejla Čengić.

Čengićeva je navela da se rijetke informacije o pojedinačnim i masovnim grobnicama koje dobiju u Institutu, pokažu kao tačne u oko 15 odsto slučajeva, ali da istražioci provjeravaju svaku informaciju direktno na terenu.

Ona je apolavala da svi koji imaju bilo kakvu informaciju gdje bi mogli da se nalaze posmrtni ostaci, da se anonimno jave Institutu na besplatan broj telefona 080 02 01 07.

Čengićeva je navela da je od više od 30.000 nestalih do sada pronađeno 23.000. Više od 20.000 je identifikovano i predato porodicama kako bi ih dostojanstveno sahranile.

"Oko 3.000 neidentifikovanih posmrtnih ostataka još leži u 11 spomen-kosturnica i mrtvačnica u BiH zato što nema DNK-a podudaranja. U posljednje vrijeme radimo revizije osam spomen-kosturnica i mrtvačnica u Federaciji BiH i tri u Republici Srpskoj da bi imali precizne podatke šta se u njima nalazi i riješili što veći broj neidentifikovanih koji su ranije ekshumirani", navela je Čengićeva.

Prema njenim riječima, razlozi zbog kojih nije izvršena identifikacija ovih posmrtnih ostataka su višestruki. Među vodećim je nedostatak uzoraka krvi sa kojima bi se koštani uzorci uporedili, zbog čega nema DNK podudaranja.

"U velikom broju slučajeva kosti su ugljenisane i kontaminirane, pa nije moguće utvrditi identitet DNK-a analizom, a u nekim slučajevima ubijene su kompletne porodice tako da niko nema da da krv", dodala je Čengićeva.

Ona je istakla da jedan broj posmrtnih ostataka u spomen-kosturnicama nije iz proteklog rata, već je riječ o žrtvama iz Prvog i Drugog svjetskog rata. Čengićeva je dodala da će ovi slučajevi, koji nisu iz mandata Instituta, u svakom slučaju biti izdvojeni.

 (Srna/MONDO)