Momčilo Krajišnik negirao je danas, na suđenju Radovanu Karadžiću, optužbu da su obojica bila učesnici stvaranja etnički čiste srpske države u BiH.
Krajišnik, koji je svjedok odbrane, izjavio je da takav udruženi zločinački poduhvat "nije postojao", kao ni plan za protjerivanje Muslimana i Hrvata sa teritorija na kojim su Srbi bili većina.
"Da li sam namjeravao da uništim Muslimane i Hrvate?", pitao je Karadžić. "Mogu sa sigurnošću da kažem, a imam i dokaze za to, da je Karadžić bio daleko od takvih primisli i namera. Takav plan nije postojao", odgovorio je Krajišnik.
"Potpuno netačnom", Krajišnik je nazvao i optužbu o trajnom progonu Muslimana i Hrvata. "Ne postoji nijedna takva odluka - niti je to bila politika".
Krajišnik je, nasuprot optužnici, posvjedočio da je vođstvo bosanskih Srba "uvijek predviđalo da će biti nesrpskih područja" u srpskom entitetu u BiH.
Upitan da li je plan bio da se srpski entitet stvori zločinima, kako tvrde tužioci, Krajišnik je odgovorio negativno, podsjećajući da je stvaranje nacionalnih jedinica u BiH bilo dio Kutiljerovog mirovnog plana, prije rata, koji je opisao kao "najveću šansu za BiH".
Po Krajišniku, u skladu sa tim planom iz marta 1992. bilo je i šest strateških ciljeva koje je Skupština RS usvojila u maju 1992, među kojima su bili razdvajanje od Muslimana i Hrvata, uklanjanje Drine kao granice među Srbima i podjela Sarajeva.
"Pogrešan je zaključak da je te ciljeve ostvarivala VRS, oni su bili politički i javno prezentirani međunarodnoj zajednici", rekao je Krajišnik. Kao jedini cilj VRS naveo je "odbranu srpskog naroda i teritorija", tvrdeći da je "minimalna" razlika u "obimu srpskog etničkog prostora prije i poslije rata".
Pobijajući i optužbu da su srpske snage nasilno preuzele vlast u opštinama, Krajišnik je tvrdio da za to nije bilo potrebe, jer su Srbi u većini tih opština već bili na vlasti.
Politički vrh RS, izjavio je Krajišnik, nikada nije želio da zauzme Sarajevo, iako je za to bilo i mogućnosti i "brojnih zahtjeva". "Mi nećemo da uzimamo Sarajevo - hoćemo da imamo dio Sarajeva sa srpskom većinom", bio je, po svjedoku, stav Karadžića koji je znao da bi pokušaj osvajanja grada odneo "mnogo civilnih žrtava".
Krajišnik je posvjedočio i da je Karadžić "zabranio da se napada Sarajevo" i "često ukazivao vojnicima koliko su pogubne optužbe" o atacima na stanovništvo. Vojska je, međutim, odgovarala da je samo uzvraćala na napade iz grada.
O dvije eksplozije na pijaci Markale u kojima je stradalo mnoštvo civila, "naši vojnici rekli su da to nije granata s našeg područja, da je to podmetnuto", kazao je Krajišnik.
Srpska strana od toga je imala "apsolutnu štetu, a korist militantni krugovi u Sarajevu koji su htjeli da ga predstave kao zatočenički logor i metu".
Karadžić je optužen za terorisanje civila u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem.
Krajišnik je negirao da je, u julu 1995, znao bilo šta o zločinu u Srebrenici i da je o tome razgovarao s Karadžićem tokom niza susreta koje su imali u to vrijeme.
"Nije bilo nikakvih informacija da je iko ubijen... Kad bi neko postavio pitanje, rekli bi - 'lažu', nije tačno... O zločinima ni od međunarodnih predstavnika ja tada nisam čuo", izjavio je svjedok.
O susretima sa Karadžićem i drugim zvaničnicima, među kojima je bio i Miroslav Deronjić, poverenik za Srebrenicu, 14. i 15. Jula 1995, dok su, po optužnici, strijeljanja u Srebrenici trajala, Krajišnik je rekao:
"Tvrdim da u mom prisustvu niko nije govorio o zločinima. Može ne znam kakav dokaz da bude, ja tvrdim da to nije tačno".
Optužnica Karadžića tereti i za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana.
Optužbi za uzimanje vojnika Unprofora za taoce, Krajišnik se suprotstavio potvrđujući Karadžićevu tvrdnju da su se "plavi šljemovi" prethodno stavili na stranu Muslimana, tražeći vazdušne udare NATO na VRS.
"To je bio očajnički pokušaj naše vojske da se spriječi dalje bombardovanje... a ni u kom slučaju namjera da se naudi tim Unproforcima".
Krajišnik je tvrdio i da je, uoči prvih izbora poslije Dejtonskog sporazuma, bio prisutan kada je američki posrednik Ričard Holbruk (Rićard Hoolbroke) rekao da je "za Karadžića, haški sud prošlost... jer će optužnica biti povučena", zato što je prihvatio da, zauzvrat, "ode sa funkcija i nestane iz javnosti".
Svjedočenje na suđenju Karadžiću, Krajišnik će nastaviti sutra.
Osuđen na 20 godina
Tribunal je Krajišnika (68), bivšeg predsjednika Republike Srpske, pravosnažno osudio na 20 godina zatvora zbog prisilnog premještanja, deportacije i, djelimično, progona Muslimana i Hrvata tokom rata u BiH. Poslije izdržane dve trećine kazne, odnosno 13 godina, Krajišnik je, odlukom predsjednika Tribunala, 31. avgusta pušten na slobodu iz zatvora u Velikoj Britaniji. Optužnica za progon nesrpskog stanovništva širom BiH, koji je u sedam opština imao razmjere genocida, tereti i Karadzića (68), ratnog predsjednika RS i vrhovnog komandanta njenih oružanih snaga.
(Beta)