U analizi usvojenoj na sjednici navodi se da Vlada ima ustavno pravo i obavezu da uradi popis na teritoriji RS, ako ne bude dogovora na nivou BiH.
"Vlada RS obavezno treba da insistira na popisu stanovništva u BiH koji će obuhvatiti i pitanje vjere, nacije i jezika, na način na koji je obavljen posljednji, ali i svi prethodni popisi. U suprotnom, Vlada ima ustavno pravo i obavezu da uradi popis na teritoriji RS", navodi Savjet za demografsku politiku RS“, ističe se u analizi Savjeta.
Demografski stručnjaci RS upozoravaju da bi svaka druga varijanta imala političke, ali i stručne nedostatke sa štetnim posljedicama.
Savjet podsjeća da se u preporuci UN usvojenoj na Konferenciji evropskih statističara za popise 2010. održanoj u Ženevi navodi da višejezične, multietničke i multireligijske zemlje mogu da u popisni materijal ubace pitanja koja se tiču vjere, nacije i jezika kako bi demografska slika određene teritorije bila kompletnija.
"Iako mnogi žele da ovo protumače kao dodatni, a ne obavezni dio popisnog obrasca, prijedlog UN je iznesen više kao preporuka, a manje kao jedna od mogućnosti u organizaciji popisa", napominje Savjet za demografsku politiku RS.
Iz ove ustanove naglašavaju da RS, u slučaju da se ne uradi popis iz ovog ili bilo kog drugog razloga, ima ustavno, zakonsko i moralno pravo, ali i obavezu da sačini kvalitetnu bazu podataka o stanovništvu na svojoj teritoriji.
Demografski savjet ističe da RS bazu podataka o stanovništvu na svojoj teritoriji može ostvariti preko Centralnog registra stanovništva tako što će donijeti zakon o centralnom registru stanovništva.
Osim podataka o stanovništvu, ovaj registar bi imao i podregistre koji bi se vezali za čovjeka, a tiču se stanova, domaćinstava, poljoprivrednih gazdinstava, poreskih prijava, porodičnih ljekara i svih drugih podregistarskih stavki koje Vlada RS ocijeni kao korisne za svoj svakodnevni rad.
Savjet za demografsku politiku RS podsjeća da postoje četiri osnovna pristupa izvođenju popisa zasnovana na metodi prikupljanja podataka. Tradicionalni metod popisivanja na terenu, tradicionalno popisivanje sa godišnjim ažuriranjem na osnovu uzorka, korištenja registara, te kombinacija registara i drugih administrativnih izvora.
"Registri stanovništva se često miješaju sa civilnom registracijom, jer i ona bilježi rađanja, umiranja, ženidbe i razvode. Ovi događaji jesu važni za uspostavljanje i osavremenjavanje registara stanovništva, ali odlika registara jeste i što sve događaje koje bilježi civilna registracija vezuju za jednu osobu", navodi Savjet za demografsku politiku RS .
Registar obuhvata sve promjene adrese, podatke o migracionoj statistici, te omogućava u svakom trenutku dobijanje podataka o veličini i strukturi populacije.
Demografi napominju da registri stanovništva imaju dvije uloge - administrativnu i statističku.Administracija registre koristi za identifikaciju osoba, za pravljenje spiskova đaka koji podliježu obaveznom školovanju, za prikupljanje izbornih spiskova, za pripremu poreskih lista, za identifikaciju personalnog statusa u odnosu na socijalnu sigurnost, pa u vrijeme kriza registri mogu poslužiti za racionalno snabdijevanje hranom i slično.
Napominjući da u vezi s ovom ulogom registara sve ozbiljniji problem postaje zaštita privatnosti, Savjet za demografsku politiku upozorava da se zbog toga mora obezbijediti da registri služe samo onoj svrsi koju građani odobravaju.
U analizi se navodi da je za naučna istraživanja važnija statistička uloga, jer statistička građa iz registara omogućuje blagovremenu identifikaciju demografskih problema, ažurne projekcije i preciznije određivanje uzoraka i dalja anketna istraživanja.
Registri stanovništva i drugi administrativni izvori su alternative tradicionalnom popisu sve dok sadrže relevantna obilježja, koriste slične definicije i klasifikacije i pokrivaju ukupno stanovništvo.
Razvoj sistema popisa stanovništva baziranog na registru je obično dugotrajan proces koji može da traje nekoliko godina, ili čak dekada.
Mnoge države će odabrati da na određeni način nastave sa korišćenjem tradicionalnog popisa čak i kada se kreću ka pristupu koji je zasnovan na registru.
Prvi podaci koji se preuzimaju iz registra mogu biti adrese, podaci o osnovnim demografskim jedinicama, informacije o civilnoj registraciji, i podaci o prihodu.Obično se udio administrativnih podataka postepeno uvećava od popisa do popisa.
Zemlje u okruženju poput Crne Gore i Slovenije odskora, a Holandija, Danska, nordijske zemlje, Švajcarska i druge zemlje već godinama koriste registar u savakodnevnoj praksi.
"Nakon prethodnih razmatranja sasvim je jasno da vrijeme za pripremu kvalitetnog popisa stanovništava u BiH neumitno ističe i da je neophodno urgentno reagovati u granicama u kojima nam trenutno zakonodavstvo na nivou BiH i RS dopušta. Iako je najbolje rješenje pripremiti sveobuhvatan popis na nivou BiH 2011.godine, neizvjesnost donošenja takve političke odluke primorava nas na druga rješenja koja u krajnjem slučaju ne moraju biti gora rješenja, nego štaviše bolja varijanta za RS", zaključuje se u analizi.
Savjet za demografsku politiku naglašava da, ako bi ipak bio održan popis stanovništva na nivou BiH, on bi samo upotpunio podatke iz registra i na neki ih način provjerio. (Srna)