Dejtonskim mirovnim sporazumom zvanično je okončan troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini.
Trinaest godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma niko od potpisnika nije živ, original dokumenta izgubljen, a političari i dalje raspravljaju o njegovoj reviziji.
Dejtonskim mirovnim sporazumom koji su 21. novembra 1995. parafirali tadašnji predsjednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tudjman i Srbije Slobodan Milošević zvanično je okončan troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini.
Niko od potpisnika sporazuma nije živ, original dokumenta je izgubljen, a političari u BiH i dalje raspravljaju o njegovoj reviziji. Sporazumom, koji je parafiran u vojnoj bazi Rajt-Peterson u američkom gradiću Dejton poslije tronedjeljnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, uz posredovanje SAD, BiH je podijeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Sporazum, parafiran u Dejtonu, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, Milošević, Tudjman i Izetbegović zvanično su potpisali tri sedmice kasnije, 14. decembra 1995. u Jelisejskoj palati u Parizu.
Potpisnici su se obavezali da medjusobne odnose regulišu prema Povelji UN, Završnom helsinškom aktu i drugim dokumentima OEBS-a, kao i na medjusobno poštovanje suvereniteta i rješavnje nesporazuma isključivo na miroljubiv načun.
Jugoslovenski parlament je 13. novembra 2002. ratifikovao Dejtonski sporazum, čime je SR Jugoslavija jasno poručila susjedima da nema teritorijalnih pretenzija prema BIH i da se u potpunosti pridržava odredbi iz Dejtona.
Prvih pet godina nakon potpisivanja sporazuma, u Dejtonu je svakog novembra medjunarodnim skupovima obilježavana godišnjica okončanja rata u BiH.
Posljednji put predstavnici država potpisnica i medjunarodni posrednici okupili su se u Rajt-Petersonu u novembru 2000, ali obilježavanju jubileja tada nije prisustvovao niko od potpisnika.
Bivši medjunarodni izaslanik za Balkan Ričard Holbruk, koji se smatra glavnim arhitektom sporazuma, rekao je u oktobru 2005. u Sarajevu da je Dejtonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali da u njemu postoje i neke greške, nastale, uglavnom, zbog njegovog nesprovodjenja.
Holbruku je na desetogodišnjicu potpisivanja sporazuma u Dejtonu uručena Dejtonska nagrada za mir u znak priznanja za postiznaje Dejtonskog sporazuma.
Priznanje koje se dodjeljuje za poseban doprinos obnovi društava razorenih ratom ranije su dobili bivši američki predsjednik Bil Klinton i Džordž Soroš.
Posljednjih godina politicari u BiH, medjunarodni predstavnici i pojedine medjunarodne institucije ukazivali su na potrebu revizije Dejtonskog sporazuma.
Bivši Visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun je tokom svog mandata isticao da je Dejtonski sporazum osnovno, ali ne i konačno rješenje za BiH i da eventualne promjene moraju doći iz same BiH.
I njegov prethodnik Volfgang Petrič smatra da je neophodna reforma Dejtonskog sporazuma kako bi BiH postala funkcionalna država koja može da pregovara sa Evropskom unijom.
Reviziju Dejtonskog sporazuma zatražila je krajem 2004. uticajna grupa poslanika Evropskog parlamenta i evropskih političara u Strazburu. Tada je na "Evropskoj konferenciji justicija paks" usvojena izjava o nužnosti revizije Dejtona.
Novi, šesti visoki predstavnik za BiH, slovački diplomata Miroslav Lajčak, preuzimajući tu dužnost u julu prošle godine, izrazio je zabrinutost stanjem u BiH, uz ocjenu da je "BiH sada najudaljenija od Evrope u odnosu na sve države regiona" jer su u toj državi stali reformski procesi (policija, ustavne promene) koji su osnovni uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Lideri SNSD-a Milorad Dodik, SDA Sulejman Tihić i HDZ-a BiH Dragan Čović postigli su 8. novembra na sastanku u Odžacima dogovor o ustavnim reformama BiH.
Što se novog Ustava tiče Lajčak smatra da je on prijeko potreban BiH kako bi ona postala funkcionalnija, efikasnija, a njena administracija jeftinija.
U junu ove godine u Luksemburgu BiH i EU potpisale su ŠP i privremeni trgovinski sporazum.
Prije tri godine u Briselu je održana konferencija o ustavnim promjenama u BiH, na kojoj lideri osam najvećih političkih stranaka iz BiH nisu uspjeli da se dogovore o bitnijim izmjenama Dejtonskog sporazuma, ali je postignuta saglasnost da se ojačaju strukture vlasti i učine efikasnijim.
Evropski komesar za proširenje Oli Ren izrazio je nedavno razočaranje što je došlo do zastoja u reformama u BiH i istakao da je zabrinut zbog negativne retorike i aktuelne političke situacije u BiH.
Jedan od najtraženijih haških optuženika za ratne zločine u BiH Ratko Mladić još je na slobodi, dok je drugi, Radovan Karadžić, uhapšen u julu ove godine u Srbiji i izručen Haškom tribunalu.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić objelodanio je početkom ove godine da je iz arhive tog Predsjedništva izgubljen originalni dokument Dejtonskog sporazuma.
Dodik: Dokument koji je omogućio BiH da živi!
Predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je da je Dejtonski sporazum dobro izbalansiran dokument koji je omogućio BiH da živi i da svako urušavanje tog balansa dovodi u pitanje strukturu funkcionisanja u zemlji.
U izjavi Srni, Dodik je rekao da oni koji odluče da uruše balans između entiteta i zajedničkih organa rizikuju da dovedu u pitanje mnoge stvari u BiH.
"Ja to ne bih prejudicirao. RS je oštećena u ovih 13 godina stalnim prenosom nadležnosti koji su se odvijali mimo Dejtona i mimo sporazuma. Preneseno je oko 64 nadležnosti, od čega 60 mimo sporazuma, a samo u tri ili četiri slučaja procedurom predviđenom sporazumom", istakao je Dodik.
On je rekao da to što se potpisivanje Dejtonskog sporazuma ne obilježava u Federaciji BiH stvar njihovih odluka, ali da je Dejtonski sporazum balans koji je najbolje pogodio odnose u BiH i obezbijedio njeno funkcionisanje sada i u budućnosti.
''Mi obilježavamo potpisivanje Dejtonskog sporazuma, jer je to odluka naših najviših organa, prije svega parlamenta. Mi smatramo da je to važan dan, jer je uspostavljen mir na osnovu kreacije političkog sistema u BiH koji se bazira na dva entitita'', rekao je Dodik.
On je naglasio da je vrijeme koje dolazi sigurno vrijeme u kome će morati da se priča sa partnerima.
Premijer RS je dodao da je nemoguće da se stvari rješavaju tako što neki visoki predstavnik u prošlosti nametne zakon, a onda parlament to usvoji, naglasivši da parlament nije strana potpisnica Dejtona, već su potpisnik Ankesa 10 Dejtonskog sporazuma RS, FBiH, BiH i ostali faktori.
''Mi smo, znači, ti koji možemo da mijenjamo procedure, a ne poslanici u parlamentu BiH. Smatramo da imamo legitimno pravo da postavljamo ta pitanja i mi ne tvrdimo da sve nadležnosti treba da budu vraćene, ali neke koje su otete mimo sporazuma moraju da se revidiraju ili na neki drugi način postave'', naveo je Dodik.
On je dodao da Dejtonski sporazum nije, kako to vole da kažu u Sarajevu, zaustavio rat, i istakao da je na bazi kreacije političkog sistema zaustavljen rat i došlo do potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu.
Dodik je rekao da je predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić bio ''veoma korisna stvar u posljednje vrijeme, a da je i danas koristan za RS''.
"RS nema više dileme da iza politike koja se vodila iz Sarajeva stoji jedna politika koja u suštini ide za tim da bi se ukinula RS. To nam je jasno. Silajdžić je bio glasnogovornih te politike i on nam je u tome pomogao", naglasio je Dodik komentarišući izjave Harisa Silajdžića da RS koči napredak BiH.
On je dodao da je ranije išlo sve korak po korak, uz pritisak međunarodne zajednice i tiha dodvoravanja nekih političara iz FBiH, što je dovelo do toga da je RS izgubila 64 ovlaštenja. (MONDO/agencije)