Bramerc: BiH dostavlja tražena dokumenta

U sjedištu UN u Njujorku danas je počeo sastanak Savjeta bezbjednosti UN na kome glavni tužitelj Haškog tribunala Serž Bramerc predstavlja redovni polugodišnji izvještaj o radu.

Haški tužilac Serž Bramerc rekao je pred Savjetom bezbjednosti UN da je BiH nastavila da omogućava pristup arhivama i dostavlja tražena dokumenta, te izrazio nadu da se aktuelne unutrašnje političke i intitucionalne poteškoće neće negativno odraziti na saradnju te države sa Hagom.

Bramerc je posebno podržao međunarodne i nacionalne napore na ojačavanju Specijalnog odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH.

On je upozorio na opasnost da mnogi počinioci ratnih zločina počinjenih početkom devedesetih godina prošlog vijeka u bivšoj Jugoslaviji nižeg i srednjeg ranga izbjegnu pravdu, zbog prepreka koje sprečavaju ekstradiciju sopstvenih građana i pravnih barijera koje sprečavaju međusobno prosljeđivanje predmeta za ratne zločine među državama u regionu.

"Ovim pitanjima bi hitno trebalo da se pozabave sve vlasti koje su zainteresovane da se ovaj procijep nekažnjivosti zatvori", istakao je haški tužilac.

Bramerc je dao podstrek lokalnim vlastima da usvoje proaktivan pristup protiv onih koji optuženima u bjekstvu pružaju podršku u izbjegavanju pravde, naglasivši veliku važnost zaštite svjedoka koji svjedoče u Hagu.

On je izrazio zabrinutost zbog uticanja na svjedoke i u tom pogledu zatražio podršku država u kojima ovi svjedoci imaju prebivalište.

Bramerc je rekao da saradnje država članica UN sa Hagom ostaje i dalje kritična na nekoliko polja - pristupa arhivama i dostupnosti dokumenata, dostupnosti svjedoka i njihovoj zaštiti, potrazi, hapšenju i prebacivanju preostalih optuženih koji su u bjekstvu.

On je obavijestio Savjet bezbjednosti UN da je Hrvatska odgovorila na većinu zahtjeva za pomoć koje je uputilo haško tužilaštvo, ali je dodao da tužilaštvo i dalje zahtijeva pristup važnim materijalima u predmetu "Gotovina".

"S obzirom da je suđenje (Gotovini) u toku, od presudne je važnosti da preostali zatraženi dokumenti budu odmah dostavljeni", istakao je Bramerc.

On je na kraju obraćanja zatražio od Savjeta bezbjednosti UN nastavak podrške ove svjetske organizacije, kako bi Haški tribunal uspješno mogao da ispuni svoj mandat.

"Saradnja Srbije bolja"

Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc izjavio je danas u Savjetu bezbjednosti da je Srbija ostvarila značajan napredak u saradnji sa Tribunalom i zatražio podršku međunarodne zajednice da preostala dva haška optuženika, Ratko Mladić i Goran Hadžić, budu uhapšena što prije.

"Saradnja Srbije sa Tužilaštvom je značajno poboljšana. Promjena političke klime dovela je do odlučnijeg i aktivnijeg pristupa na političkom, pravnom i operativnom nivou", rekao je Bramerc pred Savjetom bezbjednosti UN, predstavljajući redovni izvještaj o saradnji Srbije sa sudom u Hagu.

On je naveo da je i dalje najkritičnija oblast u saradnji Beograda sa Hagom hapšenje Mladića i Hadžića i dodao da dvojica haških bjegunaca moraju biti što prije uhapšena.

Bramerc je ocijenio da hapšenje Radovana Karadžića i Stojana Župljanina predstavlja "važnu prekretnicu" u saradnji Srbije sa Tužilaštvom i naveo da se poboljšala saradnja između različitih službi u planiranju i koordinisanju akcija.

"Ona (hapšenja) su rezultat poboljšane efikasnog rukovodstva i koordinacije između političkih, pravosudnih i bezbjednosnih agencija zaduženih za lociranjem haških bjegunaca", rekao je Bramerc.

Prema njegovim riječima, rad sadašnjih službi otežan je zbog nedostataka u prethodnom rukovođenju bezbjednosnim službama.

Bramerc je naveo da su mu tokom posjete Beogradu u novembru predstavljeni Akcioni planovi za hapšenje dvojice preostalih haških bjegunaca i dodao da je moguće očekivati nove pozitivne rezultate na njihovom ostvarenju.

"Pozitivni rezultati biće mogući ako bude političke podrške, a podrška međunarodne zajednice od ključnog je značaja u predstojećim mjesecima i godinama", rekao je Bramerc i upozorio da bi rad Tribunala u suprotnom mogao da bude ugrožen.

Glavni tužilac Tribunala je naveo da je Srbija ostvarila značajan napredak i kada je u pitanju pristup arhivama i dokumentima i da je pozitivno odgovorila na zahtjeve Tužilaštva u većini slučajeva, ali da problem ostaju dokument koja nedostaju u arhivama, posebno kad je riječ o suđenju generalu Momčilu Perišiću.

"Savjet za nacionalnu saradnju sa Haškim tribunalom u tom smislu može da ima ključnu ulogu", rekao je glavni tužilac Haškog tribunala i dodao da je u toj oblasti neophodna dalja saradnja sa zvaničnicima zaduženim za saradnju sa Tribunalom.

Bramerc je poručio da će Haško tužilaštvo nastaviti snažno da podržava jačanje pravosudnih sistema i tužilaštva za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, kao i da će podržavati njihovu međusobnu saradnju.

I novi predsjednik Haškog tribunala Patrik Robinson je pozvao međunarodnu zajednicu da "usmjeri napore" kako bi se obezbjedilo "neodložno hapšenje" preostalih haških optuženika koji su u bjekstvu.

"Moramo naglasiti da se uticaj kašnjenja u hapšenjima na rad Tribunala ne smije potcjeniti. Zato pozivam međunarodu zajednicu da usmjeri napore na obezbjeđivanju hitnog hapšenja odbjeglih optuženika u skladu sa obavezama država", rekao je Robinson.

Novi predsjednik Haškog tribunala je izjavio da bi, ukoliko Ratko Mladić bude sada uhapšen, njegov slučaj bio spojen sa predmetom protiv Radovana Karadžića.

"Svako odlaganje u hapšenju Ratka Mladića značiće da će mu biti odvojeno suđeno", rekao je Robinson podnoseći redovan izvještaj Savjetu bezbjednosti i ukazao da su mnoga suđena počela sa zakašnjenjem zbog sporosti u hapšenju optuženih.

Robinson, koji je 17. novembra stupio na dužnost predsjednika Tribunala, upozorio je da bi velika dostignuća koje je sud u Hagu ostvario u prethodnom periodu bila ugrožena, ako svi optuženi ne budu izvedeni pred lice pravde.

Robinson je od članica Savjeta bezbjednosti i, kako je rekao, cijele međunarodne zajednice, zatražio podršku da Tribunal ostvari svoju istorijsku ulogu u jačanju međunarodnog i humanitarnog prava.

Izražavajući duboku zabrinutost zbog toga što se bliži kraj u radu Tribunala, Robinson je podsjetio na velika dostignuća u dosadašnjem radu.

Predsjednik Tribunala je rekao da je sud u Hagu podigao optužnicu protiv 161 osobe, da su u toku postupci protiv 45 optuženika, a da su završeni postupci protiv 116 lica.

Robinson je rekao da će Tribunal nastaviti snažno da radi sa lokalnim partnerima i da će nastaviti da pruža podršku razvoju nacionalnih pravosuđa u državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije.

On je naveo da u tom smislu ključnu komponentu ima ustupanje slučajeva nacionalnim sudovima i podsjetio da je 10 slučajeva prebačeno Bosni i Hercegovini, dva Hrvatskoj, a jedan slučaj Srbiji.

Robinson je upozorio da je potreban pronaći nova rješenja u radu suda kako bi se zadržalo visokokvalifikovano sudije i osoblje Tribunala.

"Efikasnost koju smo do sada postigli u suđenju moći ćemo da sačuvamo samo interaktivnim pristupom", rekao je Robinson na sjednici savjeta bezbjednosti.

Ljajić: Izvještaj vjerovatno neće zadovoljiti Holandiju

Šef Savjeta za saradnju Srbije sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić rekao je da se plaši da izvještaj haškog tužioca Serža Bramerca pred Savjetom bezbjednosti UN neće biti dovoljan za Holandiju da glasa za odmrzavanje Prelaznog sporazuma Srbije sa EU.

"Voleo bih da mogu da budem optimista, ali plašim se da ovo neće biti dovoljno za Holandiju, iako je ovaj izveštaj krajnje objektivan, vrlo realan, čak i popravljen u odnosu na Bramercov pisani izveštaj od pre 15 dana", rekao je Ljajić.

On je dodao da je Srbija, u međuvremenu, neke nedostatke popravila i na neke zahtjeve iz Haga odgovorila, pa i na one koji se u Bramercovom izvještaju pominju u predmetu generala Momčila Perišića.

"Osnovni problem je činjenica da smo mi, hapšenjem Radovana Karadžića, za deo međunarodne zajednice, pre svega za Holandiju i Belgiju, pokazali da, navodno, reagujemo samo na pritiske", rekao je Ljajić za B92.

On je ponovio da je Srbija, umjesto da bude nagrađena ili adekvatno vrijednovana za hapšenje Karadžića, u stvari kažnjena za ono što je učinila.

"Hapšenje Karadžića nije shvaćeno kao dokaz naše spremnosti za saradnju sa Tribunalom, već kao dokaz da Srbija reaguje samo na pritiske i da može da uhapsi koga kog hoće po želji", napomenuo je Ljajić.

On je rekao da su neprimjerene izjave holandskih i belgijskih predstavnika da će samo dalji pritisci na Srbiju dati rezultat.

(agencije/MONDO)