Narodna skupština RS usvojila je Ekonomsku politiku za 2009. godinu. Podršku ovom dokumentu dalo je 50 poslanika, 15 je bilo protiv, a 11 suzdržanih
Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je u ponedjeljak Ekonomsku politiku za 2009. godinu, čije mjere podrazumijevaju smanjenje javne potrošnje i njeno zadržavanje ispod 40 odsto Bruto društvenog proizvoda (BDP), rast BDP od 6,4 procenta i inflaciju do 3,1 odsto.
Nakon 34 diskusije tokom petočasovne rasprave, podršku ovom dokumentu dalo je 50 poslanika, 15 je bilo protiv, a 11 suzdržanih.
Poslanici pozicije, podržavajući ovaj dokument, ocijenili su da je sadržajan, objektivan i da će doprinijeti održavanju makroekonomske stabilnosti, dok je opozicija zamjerila da je previše kasno donesen, površan i sa nerealnim stopama BDP-a i inflacije.
Ministar finansija Aleksandar Džombić, reagujući na optužbe da je Ekonomska politika kasno donesena, podsjetio je da je onu iz 2005. godine tadašnja vlada donijela u decembru i da je nikad nije dostavila Narodnoj skupštini RS.
"Inflacija je tada procijenjena na nešto više od dva odsto, a bila je više od četiri procenta", odgovorio je Džombić poslanicima SDS-a, koji su imali primjedbe na nerealan iznos inflacije.
Džombić je uporedio i javnu potrošnju, rekavši da je tokom bivše vlade ona iznosila 41,3 odsto, a da je sada manja za nekoliko procenata.
On je zaključio da su ciljevi Ekonomske politike možda optimistični, ali da su definisani na osnovu procijenjenih resursa, nakon čega je određeno šta je realno da se postigne, naglasavši da je Vlada RS preuzela rizik njihovog izvršenja.
Poslanik PDP-a Zoran Đerić rekao je da je Ekonomska politika u ovom trenutku najpotrebnija RS i da je zato pohvalno što je Vlada RS donijela ovaj dokument, istakavši da vjeruje u njene procjene budućih ekonomskih kretanja.
"Proklamovani ciljevi Ekonomske politike moraju biti ostvareni, jer je sada prosječna plata u RS nešto viša od 700 KM, a septembarska sindikalna potrošačka korpa iznosila je više od 1.600 KM", naveo je Đerić.
Đerić je rekao da je Ekonomskom politikom predviđena stopa rasta industrijske proizvodnje za 9,3 odsto, a da ona u zemljama evro-zone u oktobru prvi put bilježi pad od pet odsto na godišnjem nivou, te da treba imati u vidu ovu recesiju, u odnosu na procjenu rasta u RS.
Poslanik SDS-a Mladen Kršić rekao je da je već upozoravao da je ekonomsku politiku trebalo usvojiti puno ranije, a ne "na brzinu i sa mnogo grešaka", poput ove koja se našla u parlamentu Srpske.
"Vidi se da se predlagač opredijelio za uopštene i previše optimsičke parametre, koji su u koliziji sa budžetom. Rast BDP od 6,4 je nerealan, kao i inflacija od 3,1, jer se uvijek pokaže da je duplo veća od predviđene. I sada će biti tako, jer je nemoguće održati je na predviđenom nivou", smatra Kršić.
Spomenka Stevanović iz DNS-a smatra da smanjenje javne potrošnje mora biti rigoroznije i podržava racionalizaciju javne uprave, te oporezivanje luksuzne robe.
"Nije dobro što u uvozu hrana čini najveći procenat, a sirovine u izvozu. Bilo bi dobro da se u Ekonomskoj politici navede prosječna plata u privredi, koja je mnogo manja nego prosječna u RS, koja iznosi više od 700 KM", rekla je Stevanovićeva.
Ona je zamjerila što hidropotencijali u RS nisu dovoljno eksploatisani, navodeći da je Srpska osma u Evropi po kapacitetima, a posljednja po iskorišćenosti ove vrste energije.
Stevanovićeva je predložila da se izvještaj o provođenju Ekonomske politike podnosi kvartalno, da ne bi ostala "mrtvo slovo na papiru".
Poslanik SNSD-a Uroš Gostić rekao je da je RS imala najveću stopu rasta BDP-a u odnosu na mnoge zemlje u tranziciji, jer je imala i najveću stopu pada.
"Poljska je 1990. godine imala stopu rasta od 200 odsto, ali je stalno rasla, dok je RS tokom rata imala ogroman pad, od koga je zabilježila rast od 500 procenata", naveo je Gostić.
On smatra da treba imati u vidu da u globalnim ekonomskim krizama male ekonomije mogu izvući korist, jer neke firme sa velikim kapitalom iz razvijenih država bježe sa određenih lokacija i premještaju se u one koje imaju male poreze, jeftinu radnu snagu i dovoljno energije, što ima RS.
Mehmed Kopić iz SDP-a BiH predložio je da se u Ekonomskoj politici adekvatno definiše lokalna samouprava i dobije zasluženo mjesto, koje sada nema.
Petar Đokić iz Socijalističke partije ocijenio je da je Ekonomska politika dosta sadržajna i da je svim segmentima posvećena dovoljna pažnja, ali da bi Vlada RS trebalo da donese program operativnih mjera za njeno provođenje.
Prema njegovim riječima, najveći problem je u tome što niko ne može predvidjeti u kojoj mjeri će se posljedice svjetske ekonomske krize odraziti na BiH i RS, te da ih treba pratiti i njima prilagoditi ekonomsku politiku.
"Zato, naprimjer, novac planiran za pojedine puteve u lokalnim zajednicama treba usmjeriti za održavanje i poboljšanje standarda, jer se najvjerovatnije sve mjere Ekonomske politike neće moći provesti. Zarad socijalne stabilnosti, neke njene mjere vjerovatno će trebati korigovati", ocijenio je Đokić.
Poslanik SRS RS Milanko Mihajlica smatra da je dokument Ekonomska politika Vlada RS "neozbiljno shvatila, što može imati velike posljedice".
"Planirani rast BDP od 6,4 odsto je nerealan, kao i inflacija od 3,1 odsto. Takođe, nije utemeljena procjena rasta industrijske proizvodnje od 9,3 procenta", smatra Mihajlica.
Prema njegovim riječima, nije na mjestu ni očekivanje povećanja zaposlenosti, u trenutku kada je izvjesnije da će radnici ostajati bez posla.
Poslanici Stranke za BiH smatraju da ne bi bio veliki spljnotrgovinski debalans da oba entieta nabaljaju robu jedan iz drugog, a ne iz inostranstva.
Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić prekinuo je posebnu sjednicu i nastavak zakazao za sutra u 10.00 časova, kada će poslanici raspravljati o Prijedlogu budžeta RS za 2009. godinu.
(Srna)