Predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović poručio je u obraćanju javnosti da je Srpska neupitna ustavna kategorija.
Teritorijalni, pravni i politički integritet RS ne može i ne smije ničim ugroziti, te da "crtanja raznih regija i jedinica može biti samo unutar Federacije BiH u skladu sa preporukama Venecijanske komisije".
Predsjednik Srpske smatra da je sastanak stranačkih lidera u Banjaluci dao rezultat i da je značajan korak u procesu definisanja statusa Brčko distrikta, zakonskih rješenja u vezi sa pitanjem državne imovine, a što je veoma važno i za odlazak OHR-a.
"Prudski i banjalučki sastanak je još jedna snažna potvrda da je dalji angažman međunarodne zajednice nepotreban i da samo ojačava pojedine destruktivno orijentisane snage i pojedince, i upravo takve političke snage su najveći kritičari svakog dogovora koji je na bazi kompromisa postignut od domaćih političkih snaga", naveo je Kuzmanović.
On je dodao da sastanci političkih lidera, kao što je banjalučki, već donose rezultate, jer je na osnovu dogovora iz Pruda Predstavnički dom prihvatao budžet BiH za ovu godinu, te apelovao da se i druge političke partije pridruže ovom procesu i doprinesu poboljšanju postignutih rješenja, koja, kako je naveo, sigurno nisu idealna, ali se na njima može i mora raditi.
"Apelujem na učesnike političkih dogovora da ih sami ne krše, crtanjem fiktivnih i neostvarivih regija. Crtanje raznih regija i jedinica može biti samo unutar FBiH u skladu sa preporukama Venecijanske komisije", naveo je Kuzmanović.
Predsjednik RS pohvalio je četiri tačke sa stranačkog sastanka u Banjaluci i naveo da "u konkretizaciji ovog političkog stava konačna ustavna rješenja moraju utvrditi da je RS jedinstven i nedjeljiv ustavno-pravni entitet".
"Naglašavam, svaki vid dizanja tenzija u RS i BiH, što pokušavaju neke stranke i njihovi lideri, nepotreban je i samo šteti RS. Heće niko pristati ni na najmanje umanjenje mjesta i uloge RS u okviru BiH na bilo koji način, a najmanje će to uraditi neko od srpskih političkih lidera", poručio je predsjednik RS.
Kuzmanović je ocijenio da ne treba, niti se može donositi novi ustav, te da se samo može prići dogradnji i poboljšanju dejtonskih rješenja i to amandmanskim putem, za koje se postigne saglasnost sva tri naroda.
"Pri tome može doći do nekih kompromisnih rješenja usaglašavanja postojećih rješenja o ljudskim pravima sa Evropskom konvencijom, preciziranja nekih nadležnosti, kao i poboljšanja funkcionisanja postojećih institucija BiH, posebno u kontekstu evropskih integracija. Međutim, novih rješenja, koja bi se odnosila na promjene načela i entitetskog uređenja BiH, neće biti, niti će biti promjena i saglasnosti u načinu odlučivanja u institucijama BiH", podvukao je predsjednik Srpske.
On je podsjetio da je Ustav BiH nastao kao kompromisni akt tri naroda i međunarodne zajednice, i da je sama BiH kompromisna tvorevina nastala nakon "nesrećnog građanskog rata", ocijenivši da dejtonskim Ustavom nijedan narod nije dobio sve što je želio, ali da nijedan narod nije ni gubitnik.
"Međutim, jedan dio političkog establišmenta bošnjačke strane, nezadovoljan dejtonskim rješenjima, započeo je odmah nakon donošenja Ustava BiH da na sve načine utiče da se on mijenja i da uređenje BiH 'klizi' od složene i decentralizovane ka unitarnoj državi, u čemu su imali pomoć i visokih predstavnika", podsjetio je Kuzmanović.
On je dodao da su tako ustavne promjene započinjale nelegalnim putevima, "puzećom metodom" i da su se uglavnom odnosile na prenos nadležnosti sa entiteta na institucije države.
"Ali, kada su prenesene nadležnosti dostigle zabrinjavajuće razmjere, RS je energično ustala protiv daljeg prenošenja nadležnosti. Zato smo prije dvije godine zaustavili nelegalan prenos nadležnosti, ili smo ih barem znatno smanjili, ali od tada je nastao i snažan pritisak da se legalno mijenja Ustav i to da se donosi potpuno novi", naveo je Kuzmanović.
On je dodao da predstavnici Srpske nisu protiv promjene Ustava, jer on, kako je naveo, nije "Sveto pismo" da se ne bi mogao mijenjati.
"Ali, nismo za takve pošto-poto promjene, koje bi bile još lošije od postojećih ustavnih rješenja. U današnjim političkim prilikama, sa ovim nivoom političkog konsenzusa, ne može se donositi novi Ustav, jer bi on, sigurno, mogao biti i lošiji od postojećeg", podvukao je predsjednik Srpske.
On smatra da je banjalučki sastanak prvi korak i efikasan početak konkretizacije prudskog sporazuma i dodaje da on ne donosi ništa radikalno novo, niti je na njemu odlučeno bilo šta izvan ranijih sporazuma i dejtonskih rješenja.
"Sastanak u Banjaluci ocjenjujem kao uspjelu konkretizaciju svega dosadašnjeg i nagovještaj kako bi ubuduće trebalo raditi. Istovremeno, ovom zajedničkom izjavom potvrđeno je da se može postići saglasnost političkih lidera. Ali, takođe, on je samo jedan u nizu političkih dogovora. Ustavne institucije su jedine koje mogu i treba da daju konačna rješenja o ustavnim i svim drugim pitanjima organizacije države i društva", naveo je Kuzmanović u obraćanju javnosti.
Kuzmanović je istakao da je neupitnost očuvanja ustavne pozicije RS potvrđena Rezolucijom Narodne skupštine i da će njena pozicija dodatno biti razrađena Platformom o ustavnim promjenama, u vezi sa kojom je održano više ekpertskih konsultacija i za 4. februar sazvan sastanak sa predstavnicima parlamentarnih političkih stranaka sa sjedištem u RS.
(Srna)