Savjet Evrope zahtijeva od BiH napredak u zaštiti ljudskih prava, promjene u demokratskoj orijentaciji i putu ka EU
Savjet Evrope zahtijeva od BiH napredak u zaštiti ljudskih prava, promjene u demokratskoj orijentaciji i evoluciju koja će obezbijediti njen napredak u pridruživanju evropskim strukturama.
Predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Luiz Maria de Puigo rekao je danas novinarima u Sarajevu da je za postizanje tih ciljeva neophodno unapređenje poštivanja ljudskih prava i prava građana, te izgradnja pravnog naslijeđa koje nije diskriminirajuće.
On je pred početak konferencije o zaštiti ljudskih i manjinskih prava u BiH, koja se održava u okviru treće sesije "Parlament za Evropu", istakao da se u Strazburu nadaju da će stanje u BiH jednog dana biti normalizovano u pravnom, institucionalnom i ekonomskom smislu.
"Posebno očekujemo trenutak kada će BiH moći da integriše svoje institucije sa drugim evropskim i međunarodnim institucijama", naglasio je De Puigo.
Agent Savjeta ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić ocijenila je situaciju u BiH po pitanju zaštite ljudskih prava normalnom i relativno dobrom.
Ona je navela da je prvi predmet o povredi prava Evropski sud za ljudska prava u Strazburu dostavio BiH 2004. godine i da je u proteklih pet godina doneseno 12 odluka i osam presuda po tužbama protiv BiH.
"U svakoj od presuda Sud je ustanovio povredu prava. Odlukama su uglavnom odbačene aplikacije kao nedopuštene", istakla je Mijićeva.
Profesor za javno pravo i međunarodnu zaštitu ljudskih prava na Univerzitetu u Gracu Jozef Marko smatra da je mehanizam zaštite ljudskih prava u BiH odličan.
"Kroz Dejtonski sporazum, BiH su na raspolaganju svi međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava", istakao je Marko dodajući da BiH članstvom u Savjetu Evrope u potpunosti ima mehanizme zaštite ljudskih prava.
On smatra da BiH ima efikasne sudove, prije svega ustavne.
"Slučajevi koji su okončani su impresivni. Svake godine Ustavni sud BiH rješava 4000 predmeta. U istom broju predmeta postupa i Ustavni sud Austrije, iako Austrija ima duplo veći broj stanovnika" - naveo je Marko.
On je dodao da je najveći problem trajanje postupaka pred sudovima BiH, navodeći da druge institucije u BiH nemaju uvijek razumijevanje za zaštitu ljudskih prava.
Marko je istakao da je BiH, u nekoliko predmeta pred Evropskim sudom za ljudska prava, proglašena krivom uz napomenu da ne samo da oštećenima mora biti isplaćena odšteta nego i da BiH mora da promjeni sudski sistem.
"Kada Evropski sud za ljudska prava proglasi jednu zemlju krivom za kršenje ljudskih prava to ne znači da samo oštećena strana ima pravo na odštetu nego često podrazumijeva i da zemlja koja je proglašena krivom mora da unese promjene u svoj sudski sistem kako bi harmonizovala svoje pravosuđe sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima", pojasnio je Marko.
Šef Pravnog odjeljenja Ministarstva inostranih poslova Slovenije Simona Drenik naglasila je da je provođenje kriterijuma vezano za ljudska prava jedan od ključnih momenata u svakom procesu pregovora za priključenje EU.
"To nije samo pravni proces nego i vrlo osjetljiv politički proces koji je prisutan u skoro svim zemljama. Sve te promjene su unutrašnji proces koji jedna zemlja mora da preduzme", rekla je Drenik izrazivši nadu da će i BiH uvidjeti da je ovaj proces dobar a ne nešto što treba da bude nametnuto sa strane.
Cilj "Parlamenta za Evropu" je da ključne aktere u procesu evropskih integracija informiše o zahtjevima i standardima EU i da ih podstakne da u parlamentima aktivno promovišu potrebne reforme.
O zaštiti ljudskih i manjinskih prava u BiH raspravljaće članovi Parlamentarne skupštine BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, Parlamenta Federacije BiH i Skupštine Brčko distrikta.
(Srna)