Sudsko vijeće Haškog tribunala u ponedjeljak je potvrdilo novu, izmenjenju optužnicu protiv Radovana Karadžića
Nova optužnica u dvije tačke bivšem predsjedniku Republike Srpske na teret stavlja genocid nad Muslimanima i Hrvatima u BiH 1992-95.
Izmjenjena optužnica tereti Karadžića za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, te progon, istrebljenje, ubistva i druge zločine nad Muslimanima i Hrvatima 1992-95.
Vijeće predsedavajućeg Ijana Bonomija je prijedlog nove optužnice, koju je Tužilaštvo podnijelo krajem septembra, usvojilo gotovo u potpunosti, odbacujući zbog nedovoljnih dokaza samo tri dodatna navoda o ubistvima.
Karadžić je u dvije tačke optužen za genocid, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana dela, terorisanje civilnog stanovništva, nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca.
Optužbe protiv Karadžića sažete su i usredsređenje na: etničko čišćenje u BiH 1992-95; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u isto vrijeme; uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995, te genocid u Srebrenici u julu 1995.
Karadžićev predlog da se izmjenjena optužica svede na samo jedan od tih mjesta zločina, sudsko vijeće je odbacilo.
Ta krivična djela su, pored genocida, u pet tačaka kvalifikovana kao zločini protiv čovječnosti, a u četiri kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
Premda je broj tačaka optužnice ostao isti, 11, tužioci smatraju da su četiri tačke - progon, istrebljenje i ubistva - u izmenjenoj optužnici nove, iz čega sledi da će Karadžiću biti omogućeno da se po njima izjasni o krivici.
Broj opština u kojima su počinjena krivična djela u novoj optužnici je smanjen sa 41 na 27.
Karadžić je izmjenjenom optužnicom - zajedno sa komandantom Vojske RS Ratkom Mladićem - označen kao ključni učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno uklanjanje, putem zločina, Muslimana i Hrvata sa teritorija koje su Srbi smatrali svojim širom BiH.
Pored VRS, u tom poduhvatu učestvovale su JNA/Vojska Jugoslavije, MUP Srbije i srpske paravojne snage.
Kao "dodatne zločinačke poduhvate" Karadžića i Mladića, tužioci navode "širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva preko kampanje snajperisanja i granatiranja", zatim "eliminisanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice" i "uzimanje za taoce osoblja Ujedinjenih nacija".
Učesnici u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, zajedno sa Karadžićem i Mladićem, bili su, prema prijedlogu optužnice, i Momčilo Krajišnik, Slobodan Milošević, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Mićo Stanišić, Momčilo Mandić, Jovica Stanišić, Franko Simatović - Frenki, Željko Ražnatović - Arkan i Vojislav Šešelj.
Pored genocida nad Muslimanima u Srebrenici sistematskim ubijanjem oko 7.000 muškaraca, Karadžiću se optužnicom na teret stavlja i genocid nad Muslimanima i Hrvatima u opštinama Bratunac, Brčko, Foča, Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most, Višegrad, Vlasenica i Zvornik.
Namjeru da potpuno ili delimično unište Muslimane i Hrvate kao etničke grupe u tim opštinama, Karadžić i drugi učesnici u zločinačkom poduhvatu, po optužnici, ostvarivali su progonom, ubistvima i nezakonitim pritvaranjem pod nehumanim uslovima hiljada nesrba.
Po Tužilaštvu, novi optužni akt "čini jasnijim tvrdnje optužbe i smanuje njihov obim".
Karadžić je uhapšen 21. jula u Beogradu, a u pojavljivanju pred sudijom Tribunala, krajem jula i krajem avgusta, odbio je da se izjasni o krivici po tačkama važeće optužnice. Pretpretresni sudija Bonomi u spis je zatim uveo da se Karadžić ne osjeća krivim.
Odbijena molba Stojana Župljanina
Specijalno imenovano vijeće Haškog tribunala odbilo je molbu Stojana Župljanina da uloži žalbu na odluku kojom je odbačen njegov prijedlog da mu se sudi zajedno sa Radovanom Karadžićem.
Župljanin, koji je u periodu na koji se odnosi optužnica bio načelnik Centra službe bezbjednosti u Banjaluci, zatražio je 3. decembra prošle godine da se odobri zajedničko suđenje, ali su se tome usprotivili i saoptuženi bivši ministar unutrašnjih poslova RS Mićo Stanišić i Tužilaštvo.
Sa prijedlogom za zajedničko suđenje saglasio se Karadžić, koji je posebnim podneskom i sam tražio odobrenje da uloži žalbu na spornu odluku.
Sudije su u odluci navele da ulaganje žalbe, prema pravilima suda, može da bude odobreno ukoliko se radi o pitanju koje bi "u znatnoj mjeri moglo da utiče na pravednost i efikasnost suđenja ili na ishod suđenja, ili ukoliko bi brza odluka žalbenog vijeća mogla da materijalno ubrza suđenje".
"Prema mišljenju većine članova vijeća, nijedan od argumenata odbrane Stojana Župljanina i Radovana Karadžića ne ukazuje na koji način odbijanje zahtjeva za zajedničko suđenje utiče na pravedno i efikasno suđenje ili na njegov ishod. Ukoliko bi se Stanišiću i Župljaninu sudilo odvojeno, očekuje se da bi to suđenje ranije počelo i kraće trajalo, te da bi bilo manje složeno. Vođenje dva odvojena suđenja ni na koji način neće uticati na pravedno suđenje ni za jednog od optuženih", navodi se u odluci.
U odluci se dodaje da će, ukoliko im se bude sudilo odvojeno, optuženi moći da se pojave kao svjedoci u drugom predmetu, što ne bi bio slučaj ukoliko im se sudi zajedno.
Izdvojeno mišljenje po ovom pitanju priložio je predsjedavajući vijeća, južnokorejski sudija O-gon Kvon, koji smatra da sva tri osnova za žalbu mogu da budu prihvaćena i da bi "donošenje sporne odluke jasno doprinijelo pravednosi i efikasnosti postupaka".
(agencije/MONDO)