U izvještaju „Suočavanje sa jugoslovenskim kontroverzama“ tvrdi se da su američke snage sprečavale hapšenje haških optuženika.
Pentagonu nije uopšte bilo važno da uhapsi optužene za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije - štaviše, američka vojska činila je sve kako bi osujetila i druge pripadnike međunarodnih snaga u Bosni da bjegunce, a posebno Mladića i Karadžića, privedu pravdi, pišu "Novosti".
To otkriće samo je jedno u nizu saznanja iz izvještaja „Suočavanje sa jugoslovenskim kontroverzama“, čije najzanimljivije dijelove taj list prenosi.
Izvještaj je rezultat petogodišnjeg istraživačkog rada oko 300 istoričara, sociologa i pravnika sa prostora eks-Jugoslavije, ali i širom svijeta. Kako za taj list najavljuje američki profesor Čarls Ingrao, vođa ovog projekta, on će baciti potpuno novo svjetlo na mnoga dešavanja na ovim prostorima u posljednje dvije decenije.
Kako se tvrdi u izvještaju, od kraja februara do početka jula 1996, specijalno oformljeni američki izviđački odred najmanje 20 puta imao je Mladića bukvalno „na nišanu“. Pratili su ga u stopu mnogo puta dok se kretao na potezu između Žepe, komandnog štaba 65. puka Vojske RS i drugih lokacija na teritoriji Han Pijeska.
U nekoliko drugih prilika, izviđači SAD bili su u pratnji američkog pukovnika Džona Batiste koji je odlazio u komandni štab Vojske RS na sastanke s Mladićem. Tema susreta navodno su bili uslovi Mladićeve predaje.
U izvještaju se tvrdi da je ovaj američki vod čak u nekoliko navrata simulirao akciju Mladićevog „dobrovoljnog hapšenja“ - ali nikada nisu uvježbavali proceduru za eventualno nasilno hapšenje.
Prismotra američkih vojnika i tajni sastanci Mladića i Batiste iznenada su prestali 6. jula 1996. Tog dana veliki broj demobilisanih vojnika 65. puka Vojske RS sukobio se sa američkom izviđačkom jedinicom, koja je obezbjeđivala Batistin posljednji susret sa Mladićem.
Profesor Ingrao i njegovi saradnici u izvještaju se pozivaju i na razgovor sa američkim pripadnikom IFOR, koji je tvrdio da se tog dana američka jedinica od 12 ljudi dovezla odmah iza tri džipa Vojske RS. Pošto su se našli samo desetak metara od Mladića, sukobili su se sa njegovim obezbjeđenjem. Tom prilikom bilo je nekoliko lakše povređenih, a nepotvrđena je i smrt jednog vojnika Vojske RS, koga su pripadnici američkih izviđača navodno teško pretukli.
Američki vojni komandanti aktivno su sprečavali napore Holanđana, Danaca i drugih struktura IFOR da uhapse bjegunce. Ove optužbe su potvrdili vojni i civilni zvaničnici nekoliko NATO zemalja, kao i bivši švedski premijer Karl Bilt, koji je u to vrijeme bio visoki međunarodni predstavnik za Bosnu. Bilt je objasnio da je postojalo „masovno protivljenje hapšenju duž čitavog komandnog lanca NATO“.
U izvještaju „Suočavanje sa jugoslovenskim kontroverzama“, na 420 stranica obrađeno je desetak „vrućih“ tema naše bliske prošlosti, oko kojih se na Balkanu još vode burne polemike, od raspada Jugoslavije do dešavanja na Kosovu, kaže za „Novosti“ Čarls Ingrao, profesor istorije na Perdju univerzitetu.
Upitan da li mu je neko prijetio ili slao poruke da ne objavljuje svoja otkrića, on kaže:
"Reći ću samo da smo morali da prevaziđemo mnogo izazova i prepreka, uključujući i nedostatak novca za još šira istraživanja".
Ingrao dodaje i da ne očekuje da će Stejt dipartment i Pentagon priznati „neprijatne činjenice“ oko hapšenja Karadžića i Mladića. "Ali, dokazi su tu, bez obzira na to da li se nekom sviđaju ili ne".
(MONDO)